• Stočarstvo
  • 25.07.2013.

Utjecaj novog Zakona o PDV-u na OPG-ove

Mnogi OPG-ovi u Dalmaciji, posebice u Zagori, suočili su se s neočekivanim nizom novina u Zakonu o PDV-u. Dakako njegov utjecaj najjače osjećaju poljoprivrednici svih kategorija, posebice u ruralnom prostoru, kao i u seoskom turizmu. Od brojnih pojedinosti najbolnija je za OPG-ove ona koja se odnosi na zdravstveno i socijalno osiguranje.

  • 9.461
  • 850
  • 0

O tome kako novi Zakon o PDV-u utječe na OPG-ove najviše osjećaju poljoprivrednici svih kategorija - ratari, stočari, voćari, vinogradari, povrtlari, maslinari, ribari, pčelari, agrohobisti, dakako i oni koji se bave ugostiteljstvom te inim obrtom, i seoskim turizmom, dakle, svi koji su u sustavu PDV-a dakako djelujući i na one koji su i izvan njega.

U razgovoru s vlasnicima i upraviteljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u dalmatinskom zaobalju, doznali smo kako su se gotovo svi suočili i s neočekivanim novinama koje OPG-ove ipak guraju naprijed u nekim segmentima u novim uvjetima rada, poslovanja i življenja nakon što je Hrvatska postala članicom EU-a. Također smo doznali nešto više i o tome kako se i mnoga mala obiteljska gospodarstva Zagore godinama muku muče boreći se za opstanak, kao i tek djelić od onoga što ih sve koči na putu napretka poput neučinkovite administracije, opterećenja uslijed neredovitih poticaja; zbog niskih otkupnih cijena poljoprivrednih i inih proizvoda, neorganiziranog otkupa i dugih čekanja na isplate.

Mnogi OPG-ovi u Dalmaciji se suočili s novinama u Zakonu o PDV-u

Od poljoprivrednika smo čuli i jadikovke poput onih koje se odnose na porast izdataka za mirovinsko i zdravstveno osiguranje s nekadašnjih 270 na 500 kuna po članu obitelji, nažalost, i najave kako će se ugasiti mnogi OPG-ovi i obiteljski obrti posebice na ruralnom prostoru gospodarski nerazvijene Dalmatinske zagore gdje je i nezaposlenost mladih ljudi iznimno visoka. Netko je od sugovornika podsjetio i na činjenicu kako je na tom području samo tijekom protekle godine ugašeno više od 3000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, no čuli smo i povike na Ministarstvo poljoprivrede, ali i optimistične izjave onih koji OPG-ove sve više potiču na uključivanje u sustav PDV-a kako bi mogli zatražiti redoviti povrat poreza, dakako i to kako svi moraju imati identifikacijski broj, bez kojeg ne mogu poslovati s članicama EU-a. Dakako, tu su i ine pojedinosti s kojima su se suočili OPG-ovi primjenom novog Zakona o PDV-u, a koje spominju njihovi vlasnici odnosno nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Mnogi su od njih nezadovoljni novim Zakonom o poljoprivredi upozoravajući i na pad prihoda u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u stočarstvu odnosno mljekarstvu, što sve skupa negativno utječe na zamah proizvodnje zdrave hrane poput mesa, sira, povrća, voća po čemu je Zagora odavno prepoznatljiva, te na ruralni razvoj toga područja i seoski turizam.

Jedan od njih je Ivan Putnik (45) iz Brnaza kod Sinja, poznati farmer i mljekar Cetinskog kraja, vlasnik OPG-a i predsjednik Udruge mljekara Dalmacije, za kojega kažu kako je najbolji poznavatelj stanja u poljoprivredi, posebice novog Zakona o PDV-u te kako utječe na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dakako i Novog zakona o poljoprivredi i zakonskih propisa o oporezivanju poljoprivrednog zemljišta. Riječ je o čovjeku koji je od djetinjstva istinski zaljubljenik u poljoprivredu, posebice u stoku i stočarstvo, koji za sebe voli reći kako se rodio kad se u njegovu selu Rudi još oralo volovima te da je odrastao čuvajući goveda, koze i ovce u vrletima planine Kamešnice i na ispašama Sinjskog polja.

Putnikov OPG od 1. siječnja 2006. u sustavu PDV-a

Vlasnik sam i upravitelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a) u Brnazama i imamo sedmeročlanu obitelj. Glavna djelatnost mi je proizvodnja mlijeka, u štali imam 20-ak junica i 35 muznih krava. Moja godišnja proizvodnja je oko 130.000 litara mlijeka, a hoćemo li se širiti ovisi o državi. Za to imamo želju, volju, radno snagu kako bismo išli naprijed, proširili farmu kapaciteta oko 100 junica i muznih krava, ali državna administracija, zakoni i mjerodavna tijela, niti lokalna samouprava i uprava, nemaju sluha za naš projekt. Moje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je od 1. siječnja 2006. u sustavu PDV-a, prvo na području Grada Sinja i Cetinskog kraja, te u Zagori i dalmatinskom priobalju. Na kraju svakog tromjesečja u godini podastrem svoju dokumentaciju i nakon 30 dana dobijem povrat sredstava u visini od 24 posto, dok jedan posto se odnosi na administraciju. I to meni paše, dakako i svim OPG-ovima koji imaju veći godišnji promet, bolje im je biti u sustavu PDV-a, jer bi im tako bio omogućen povrat poreza na dodatnu vrijednost. No ima puno poljoprivrednika, stočara u Dalmatinskoj koji u štali imaju samo po 5-6 muznih krava i njima se nikako ne isplati biti u sustavu PDV-a, plaćati zdravstveno i mirovinsko osiguranje“, komentira Ivan Putnik, tek djelomično zadovoljan statusom u sustavu PDV-a.

Nezadovoljan je podjelom zemljišta u Sinjskom polju, otkupnom cijenom mlijeka (litra 2,80 kune), administrativnim postupkom pri dobivanju građevinske dozvole za širenje kapaciteta svoje štale i moderniziranje farme, koju je počeo graditi još prije 10 godina, tvrdeći kako je to suprotno akcijama iz Ministarstva poljoprivrede te inih mjerodavnih državnih tijela u pogledu poticanja razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane, kao i 'zakonu demokracije'. Svakom OPG-u s većom proizvodnjom, koji namjerava širiti kapacitete dakako i modernizirati tehnologiju te gledati naprijed, savjetuje da obvezno uđe u sustav PDV-a. Poručuje im kako to nije neki bauk ni za jednog poduzetnika, posebice ne za one u poljoprivrednoj djelatnosti koja i nije tako izdašna u dalmatinskom kršu kao nekoć.

Zakon o PDV-u najprihvatljiviji za OPG-ove s većim godišnjim prometom

"PDV je ipak bauk za male poduzetnike, primjerice poljoprivrednike, koji imaju malo obiteljsko gospodarstvo s malom proizvodnjom, onima koji tijekom godine mogu tek prehraniti obitelj, podmiriti troškove goriva, struje, vode, sjemena, gnojiva, stručne usluge, a uz to i različite namete poput protuusluge za vođenje knjiga, papirologije te različitih nepredviđenih izdataka. Kao predsjednik Udruge mljekara Dalmacije redovito kontaktiram sa svim upraviteljima OPG-ova u stočarstvu (mljekarstvu) pa bih mogao mnogo reći o njihovim problemima, patnjama, mukama te o padu proizvodnje. Tako primjerice na području od Svetog Roka do Prevlake sada se dnevno umuze samo oko 5000 litara mlijeka, a 70-ih godina proteklog stoljeća se samo u naseljima na rubu Sinjskog polja godišnje muzlo čak 5,5 milijuna litara mlijeka. Danas se na tom istom području dnevno proizvede samo 1.500 litara mlijeka. Trenutno na tom prostoru ima tek 10-12 obiteljskih štala čiji su vlasnici mahom u sustavu PDV-a. Kako su mnoga obiteljska gospodarstva ostala samo na nekih 5-6 muznih krava, to govori kako je mljekarstvo u Cetinskom kraju u znatnom opadanju, baš kao i stočni fond", upozorava Ivan Putnik.

"Procjenjuje kako će se, prema svim pokazateljima, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i dalje sve više gasiti jer će u mom sektoru, od sadašnjih 11.000 proizvođača mlijeka, za iduće dvije godine biti najviše njih 5.500". Putnik kaže kako mnoga obiteljska imanja ipak nisu zadovoljna s PDV-om zato što se mjerodavne državne institucije, prvenstveno Ministarstvo poljoprivrede, nedovoljno bave o njima poput ekonomsko-pravnih pitanja, cijenama, repromaterijalom i djelovanjem Zakona o PDV-u na OPG-ove i Zakonom o poljoprivredi. Najveći problem im je nedostatak sredstava pa ne mogu ulagati u ono od čega žive, ne mogu se modernizirati pa nemaju širinu zarade kako bi se mogli razvijati. Nadalje Putnik tvrdi kako je fiskalizacija super, pogođena sto-posto, pa se već vidi tko je proizvođač, a tko švercer na tržnicama diljem Hrvatske. Ona je prednost pravim, poštenim proizvođačima, jer samo oni mogu pružiti svoje ceritifikate i sve drugo što se od njih traži.

Novi zakon o PDV-u slijedi direktive Europske unije u brojnim pojedinostima

"Novi Zakon o PDV-u slijedi direktive EU-a i svi priželjkujemo znatno manju stopu poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj, bar onoliku kakva je u zemljama, članicama Europske unije (u Italiji samo 4 posto). Naime prema novom Zakonu o PDV-u je, nakon 1. srpnja ove godine kada je Hrvatska postala zemljom članicom EU-a, nastalo više promjena. Jedna od njih je što je poduzetnicima u sustavu PDV-a dodijeljen i identifikacijski broj, bez kojega se ne može poslovati u Europskoj uniji. Naime EU taj broj želi staviti u računalo kako bi se što prije doznalo tko je vlasnik i upravitelj OPG-a, gdje i što pojedini OPG proizvodi. A moj OPG je matični identifikacijski broj dobio prije 3-4 godine upisom u Upisnik u Uredu državne uprave, a svaku eventualnu promjenu moram prijaviti u roku od 30 dana, kao što mora činiti i svaki vlasnik OPG-a. Naime svaki OPG i za svoje dodatne djelatnosti treba pravodobno ishoditi određene dozvole, certifikate, a poduzetnici su obvezni plaćati PDV i pri kupnji svih vrsta prijevoznih sredstava te kod nabave robe skuplje od 77.000 kuna", objašnjava Putnik.

Upoznaje nas kako su novim Zakonom o PDV-u naglašena i velika izdvajanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Za svakog člana OPG-a vlasnik mora godišnje izdvojiti po 500 kuna, umjesto 270 koliko je plaćao prije stupanja na snagu tog zakona. Putnik kaže kako u tom pogledu ima velikih problema iako je prvi vlasnik OPG-a u zagori koji je to sve probao. Za svog sina ne može uplatiti zdravstveno i mirovinsko osiguranje. "Radi toga smo tri mjeseca hodali od kancelarije do kancelarije, od Sinja do Zagreba, obraćajući se mjerodavnima, ali je sve bilo bezuspješno. Ako je moj OPG u sustavu PDV-a već 7 godina i svoje dijete želim osigurati zdravstveno i mirovinski, te da ga redovito isplaćujem za što imam novca, nije mi jasno zašto mi to nije omogućeno. Mogu ga osigurati samo kao člana OPG-a te sebi plaćati zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Tako samo moje dadžbine prema Zdravstvenom i mirovinskom osiguranju mjesečno iznose 1650 kuna, dok drugi članovi moje obitelji sami plaćaju. A kako će primjerice moj sin plaćati zdravstveno i mirovinsko osiguranje ako mu ja ne stavim plaću na ŽR, pa nije li i to 'na crno'? To mi je sve čudno, nejasno, zbog čega sam i dodatno nezadovoljan. Eto, u tom je segmentu zakon nedorečen, kao da ga je pisao čovjek bez razuma te imao razmišljanja o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, bez imalo osjećaja za seljake i proizvođače hrane. Kao da se zakonom želi poručiti kako su naši poduzetnici, poljoprivrednici i obrtnici, manje važni ljudi, i na kraju - glupi", stav je Ivana Putnika, predsjednika Udruge mljekara Dalmacije.

Zakon o PDV-u najviše pogodio staračka kućanstva i ruralne sredine

Tvrdi kako se svi poljoprivrednici ne mogu staviti u istu košaru, primjerice oni ratari koji obrađuju samo hektar ili 100 hektara zemljišta, ili pak oni stočari koji muzu samo 5-6 ili po 100, 200 ili 500 muznih krava i junica, poručujući kako se pri tome obvezno moraju napraviti tzv. stepenice. Putnik dodaje kako je prvi među onima koji su gotovo izgubili volju i sigurnost u hrvatsku poljoprivredu i proizvodnju hrane.

"Još prije nekoliko 10 godina krenuli smo na izgradnju veće i modernije štale za muzne krave i junice, sve radi veće proizvodnje mlijeka i sira, jer za sve to imam radnu snagu, strojeve, poljoprivrednu mehanizaciju, sredstva i volju. Namjeravali smo proširiti farmu s 55 na 100 muznih krava i junica te živjeti kao što žive farmeri u Bavarskoj, ali za to nema šanse. Jednostavno, čovjek mora oboljeti, izgubiti strpljenje i živce da bi došao do toga. A za farmu goveda smo vezali djecu i cijelu obitelj, našu budućnost. No djeca su stekla krila te će krenuti svojim putom, jer od ovoga što godinama radim nema života zbog odnosa prema poljoprivredi i proizvodnji zdrave hrane. Što se pak tiče Dalmacije ja bih prvi svoje muzne krave i junice prodao državi, zatim bih se vratio Kamešnici gdje sam se rodio. Ondje bih u obiteljskoj farmi držao oko 1000 koza i kozlića ili ovaca i janjaca, poput Jure Runje iz Bajagića."


Tagovi

Zakon o PDV-u OPG-ovi Seoski turizam Ruralni prostor

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi