Uspješna proizvodnja humusa uz pomoć kalifornijskih glista

Gunja je zasigurno jedina općina u Hrvatskoj koja je krenula u proizvodnju humusa uz pomoć kalifornijskih glista. Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša osigurao im je pola milijuna kuna za podizanje plastenika. U probni uzgoj kalifornijskih glista i proizvodnju humusa još je prije četiri godine ušlo Komunalno trgovačko poduzeće Gunja, što je dalo dobre rezultate.
Kako doznajemo od direktora Dražena Tomića, projekt je zamišljen u dvije faze.

Prva je proizvodnja humusa preradom stajskog gnoja, uz pomoć kalifornijskih glista, čime se dobiva izuzetan glistenjak, a drugi je prerada biootpada djelovanjem kalifornijskih glista. Sve je spremno za naseljavanje glista u njihova nova legla i početak primarnog skupljanja biorazgradivog otpada iz kućanstava. Tomić ističe višestruku korist ovoga projekta, prije svega ekonomsku od prodaje visokokvalitetnog humusa glistenjaka, ali i ekološku, jer se smanjuju količine otpada na gunjanskom deponiju.

Interes kupaca za humus je velik, a ohrabruje i sve veći interes i za same gliste, jer se javljaju ljudi koji izvor vlastite egzistencije vide u tom poslu. Gunjanci trenutačno mogu proizvesti od 150 do 200 kubika humusa, jer imaju približno 200 legala glista. No, kako se radi o živim organizmima koji se relativno brzo razmnožavaju, već se u sljedećoj godini proizvodnja može udvostručiti.
- Vrlo smo zadovoljni, jer smo do svega toga došli s jako malim ulaganjima, i sa samo sedam legala koje smo kupili 2008. godine. Ako se zna da svako leglo na tržištu vrijedi tisuću kuna bez PDV-a, tada je jasno multipliciranje uloženih sredstava u sadašnjoj vrijednosti legala koje imamo - pojašnjava naš sugovornik.

Dodaje da je sve više ponuda za prodaju kalifornijskih glista koje u ovom trenutku moraju uglavnom odbijati, jer je za projekt prerade biootpada s područja općine Gunja potrebno 300 legala. Jedno leglo godišnje proizvede jedan kubik glistenjaka i za to mu treba kubik i pol biorazgradivog otpada. Stalne kupce za sada nemaju, ali su u pregovorima s jednim većim vrtnim centrom u Austriji i nadaju se potpisivanju izvoznog ugovora. Cijena je, kažu, konkurentna na tržištu i iznosi jednu kunu za litru glistenjaka, a svoj obol u proizvodnji glistenjaka iz godine u godinu daju djelatnici javnih radova, čije plaće dijelom sufinancira država.

Autor: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ