Uskoro zaštićeni lički krumpir

Nadaleko poznata kvaliteta ličkog krumpira uskoro će biti zaštićena. Iako ga lički poljoprivrednici već desetljećima bezuspješno pokušavaju zaštititi, trogodišnja borba s institucijama Nikole Vidakovića, direktora poljoprivredne zadruge iz Lovinca, uskoro će se pozitivno okončati. Kako nam je rekao tridesettrogodišnji Vidaković, uskoro se vodenasti krumpiri iz drugih krajeva Hrvatske neće moći prodavati pod ličkim.

Postupak zaštite bit će dovršen do kraja godine, a zajednički projekt s Ministarstvom poljoprivrede, Agronomskim fakultetom i brojnim stručnjacima je pri kraju realizacije. Lički krumpir će postati proizvod s geografskim podrijetlom, tako da ćemo pravno moći progoniti sve krivotvoritelje ličkog krumpira«, naglasio je Vidaković. Sa svojih četrnaest zadrugara, Vidaković, ove godine zasijao je više od 70 hektara konzumnog krumpira i 10 hektara kvalitetnog sjemenskog krumpira. Proizvodnja za koju već sad ima osiguran plasman temelji se na autohtonosti i tradiciji kraja. Očekuje se prinos veći od tisuću tona sjemenskog krumpira.

Dio sjemenskog krumpira će se usmjeriti za vlastite potrebe zadrugara, a najveći dio već je dogovoren za šire hrvatsko tržište, te Sloveniju, BiH i Srbiju. Plasman konzumnog krumpira ugovoren je s trgovačkim lancem Konzum.

Poljoprivredna zadruga Lovinac upisana je u Upisnik proizvođača sjemenskog krumpira pri Ministarstvu poljoprivrede. Iako je konkurencija velika, posebno zbog uvoza sjemenskog krumpira, tvrdi Vidaković, njoj će se suprotstaviti kvalitetom. »Cilj nam je proizvodnja sjemenskog krumpira za velike proizvođače. Unatoč kontinuiranom povećanju cijena goriva, a ranije i višestrukom povećanju cijena mineralnog gnojiva, pokušat ćemo biti konkurentni na tržištu«.
Dugoročni projekti predviđaju najveći plasman konzumnog krumpira za turističko tržište. Tako se već razmišlja i o realizaciji projekta cjelogodišnjeg turizma Sveto Brdo, a naziru se i vizije završnih proizvoda od krumpira, kao tvornica čipsa i dr. Glavni cilj te zadruge je da se kroz nekoliko godina kapacitet znatno poveća, da se napuni skladište u kojem se može uskladištiti 2800 tona krumpira. Oštećeni krumpir će završiti u proizvodnji stočne hrane. Zadruga trenutačno ima šest zaposlenih uz vanjske suradnike. Uskoro će posao moći dobiti još jedan mlađi agronom. Posebnu pozornost direktor Vidaković poklanja educiranju vlastitih zadrugara.

»Dobro nam je došao svaki novi zainteresirani zadrugar, ali pod određenim uvjetima. Tražimo kvalitetu kojom ćemo konkurirati na tržištu, a kvaliteta se može postići samo modernizacijom za koju su potrebna ulaganja, poglavito u opremu«, kaže Vidaković