Upisom u Arkod do poticaja

Ako do ulaska Hrvatske u Europsku uniju poljoprivredni proizvođači ne srede stanje poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju i ne upišu svoje površine u novi sustav ARKOD, koji je zapravo evidencija stvarno korištenog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, izgubit će pravo na potpore.
Rekao je to Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na prošlotjednom skupu u Osijeku, čija je tema bila "Reforma sustava poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u razdoblju 2010. do 2013. godine”. Kraljičković je naveo i da je obveza Hrvatske u cijelosti uspostaviti rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi, a naglasio je i da je Europska komisija Hrvatskoj osigurala 373 milijuna eura izravnih potpora i 352 milijuna eura za ruralni razvoj.

Reforma potpora

U Hrvatskoj je u tijeku još jedna reforma sustava poljoprivrednih potpora, odnosno priprema novog zakona o potporama.
- Lani je donesen Zakon o poljoprivrednim potporama samo za razdoblje 2009. i 2010., jer se tada vjerovalo da ćemo već u 2011. godini biti u EU. Međutim, budući da to sada nije izvjesno, ubrzano se radi na pripremi novog zakona za 2011. i 2012. godinu, za kada je predviđen ulazak Hrvatske u EU. No, prije toga nužno je učiniti izmjene Zakona o potporama da bude što sličniji zakonima EU. Očekujemo da će se prijedlog novog zakona na čitanju naći u lipnju ove godine, kaže Kraljičković. Napomenuo je kako će ulaskom u EU poljoprivrednicima na raspolaganju prema financijskoj omotnici na godinu biti na raspolaganju 373 milijuna eura za izravna plaćanja i 352 milijuna eura za ruralni razvoj, te da je to dva puta više nego što imaju danas, jer tu valja uzeti u obzir i sredstva koja može osigurati i Hrvatska (25 posto).
- Prve godine članstva u EU imat ćemo pravo na 25 posto od tog iznosa, druge 35 posto, treće 35 posto i tako dalje, da bi tek desete godine imali pravo na pune iznose poticaja. No, valja istaći da do tada razliku do punih poticaja može isplaćivati Republika Hrvatska.

Jedinstvena plaćanja

Kraljičković naglašava i da će hrvatski poljoprivrednici u EU imati veće potpore nego što imaju do sada, jer i svaka država ima pravo i svojim sredstvima poticati poljoprivredu.
- Europska unija traži uvođenje što je moguće više proizvodno nevezanih potpora. Tako je u našem novom konceptu zakona o potporama predviđeno osam proizvodno vezanih potpora u 2011. godini. Inače, valja reći da je Hrvatska odabrala model jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu, koji je bolji od modela prema površini, jer uključuje i poticaje na površine, ali i na stoku. Proizvodno vezane potpore koje će se primjenjivati od 2011. godine potpore su za proizvodnju mlijeka, po kravi dojilji, za proizvodnju duhana, šećerna repe, za ovce, koze, maslinovo ulje i krmače. Treba reći i da će osnovna plaćanja po hektaru biti nevezana, a ostalo će biti vezano uz proizvodnju. U 2011. godini bit će predviđena sredstva od ukupno 790 milijuna kuna za poticanje osjetljivih sektora, a 1,6 milijarda kuna za osnovna plaćanja, kaže Kraljičković.
On također navodi i da već sada treba voditi brigu o tome da EU drži da je potpora nešto što pripada poljoprivrednom proizvođaču za njegovu aktivnost.
- To u praksi, primjerice, znači da ako za poljoprivrednog proizvođača proizvodnju ugovara zadruga, ili netko drugi, tada je on za sustav nepoznat i za njega nema potpora. Bitno je kazati i da je 2012. godina referentna godina i ako nemate refernece u 2013. godini nema ni potpora.

Prve EU potpore 2013. godine

Hrvatska će prvi novac za poljoprivredne poticaje iz blagajne Europske unije dobiti 2013. godine. Kraljičković kaže da je važno istaći da će u EU svaki hektar imati pravo na potpore, pa čak i manje od toga, odnosno 0,3 ha. - To znači da pravo na poticaje u EU imaju i veliki i mali, te da ne stoji teza da je naš dosadašnji koncept promašen, jer je svako grlo i svaki ha pod poticajima, kaže Kraljičković, te navodi da će svih 190.000 poljoprivrednih gospodarstva upisanih u Upisnik imati pravo na poticaje, ali ako prije ulaska u EU reguliraju status zemljišta.
U Europskoj uniji ekološka poljoprivreda i pčelarstvo financirat će se iz mjera za ruralni razvoj.

Autor: Zdenka RUPČIĆ