• Pravilnik
  • 06.01.2010.

Ulaskom u EU - Pravilnik o dobroj poljoprivredi

Stop daljnjem onečišćenju okoliša stajskim i mineralnim gnojivima

  • 2.748
  • 137
  • 0

Poljoprivreda je glavni svjetski potrošač vode. Globalno pokriva 70% potrošnje vode, a u zemljama u razvoju čak 90%. Međutim dvije petine svjetskog stanovništva živi u područjima gdje vlada nestašica vode. To je svakako jedan od najvećih problema koji će u skoroj budućnosti zadesiti svjetsku populaciju.

Poljoprivreda se tiče sviju nas! Poljoprivreda ne proizvodi samo hranu, ona, isto tako,"proizvodi" čistu ili neočišćenu vodu, zrak te bogatu ili siromašnu biološku raznolikost. Većina mjera koje se primjenjuju u poljoprivredi štetno djeluje na kvalitetu i količinu raspoložive vode, tu u prvom redu ubrajamo gnojidbu mineralnim i organskim gnojivima te primjenu zaštitnih sredstava (pesticida).

Mineralna gnojiva vodu onečišćuju, prije svega, hranjivim tvarima: dušikom i fosforom. Hraniva koja se nalaze u mineralnim gnojivima vrlo su lako topiva u vodi. Procjeđivanjem vode u dublje slojeve tla, hranjive se tvari izravno unose u podzemnu vodu. Dušične tvari (nitrati i amonij) vrlo su mobilni u vodenoj otopini tla i lako završavaju u podzemnoj vodi.

U Hrvatskoj naročito popularno dušično mineralno gnojivo jest urea. Prilikom primjene uree može doći do znatnih gubitaka dušika. Ako se ne primijeni za oblačna vremena, pri nižim temperaturama te brzo ne unese u tlo, dolazi do "isparavanja" amonijaka, pri čemu se može izgubiti i do 60 posto primijenjenog dušika. Neki poljoprivredni proizvođači nisu upoznati s ovom činjenicom, zbog čega dolazi do neučinkovitog korištenja uree.

Višestruke štete

Gnojivo životinjskog podrijetla vodu može onečistiti ponajprije hranivima, naročito problematična su tekuća i polutekuća gnojiva. Za razliku od krutog stajskog gnojiva, ova su bogata lako razgradivim oblicima dušika i brzo prodiru u dublje slojeve tla, naročito pri naglašenom nemarnom gospodarenju gnojivom. Ispiranjem nitrata iz stajskoga gnojiva događa se višestruka šteta - ugrožava se zdravlje ljudi i okoliš, a gubi se vrijedan izvor dušika koji bi poljoprivredne kulture mogle iskoristiti, a ovako se mora nadomjestiti sve skupljim mineralnim gnojivima.

Potencijalno velik izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda jest ispiranje nitrata iz stajskoga gnojiva. To se prije svega odnosi na područja s vrlo intenzivnim uzgojem u kojima je velika gustoća stočarskih farmi, odnosno veliko opterećenje poljoprivrednih površina brojem životinja. Gospodarstva s većim brojem UG/ha višak stajskoga gnojiva mogu zbrinuti gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskoga gnojiva u bioplin, kompost ili supstrat.

Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi (DPP) u korištenju gnojiva propisuje najveću količinu čistog dušika iz organskoga gnojiva kojom se godišnje može gnojiti poljoprivredna površina. U početnom četverogodišnjem razdoblju najveća dopuštena količina unosa čistog dušika preko organskog gnojiva iznosi 210 kg N/ha godišnje. Nakon toga se uvodi trajno ograničenje najveće dopuštene količine unosa čistog dušika putem organskog gnojiva koja iznosi 170 kg N/ha godišnje.

Popis zabrana

Također po pravilniku DPP, a u cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i "isparavanjem" zabranjuje se:

  1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka;
  2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna;
  3. gnojidba krutim stajskim gnojivom na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna;
  4. gnojidba mineralnim gnojivima s nitratnim dušikom na svim poljoprivrednim površinama od 1. studenoga do 1. veljače, a iznimno je dozvoljena primjena urea amonijevog nitrata (UAN) po žetvenim ostacima.

Pravilnik o DPP-u stupa na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Kako bi ostvarili pravo na poticaje, poljoprivrednici u EU moraju gospodariti u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse koju propisuje svaka zemlja članica EU-a.

Racionaliziraju i ograničavaju uporabu mineralnih i organskih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja (pesticida), uvode širi plodored, primjenjuju zelenu gnojidbu,općenito, učinkovitije gospodare hranivima u tlu.

Jedna od važnih komponenti načela dobre poljoprivredne prakse je i Uredba EU-a o nitratima koja ograničava unos dušika u tlo kako bi se izbjeglo onečišćenje voda. Također propisuje uvjete primjene gnojiva životinjskog podrijetla, način i trajanje njegova skladištenja, vrijeme i način primjene i sl.
Uredbom o nitratima želi se zaštititi zdravlje ljudi, stoke i vodnih ekosustava. Umjesto složenoga i skupog uklanjanja nitrata iz pitke vode, znatno je učinkovitije i jeftinije spriječiti njihov unos u vodu.

Darovnica Hrvatskoj

Najveći izdatak vezan uz primjenu Uredbe o nitratima odnosi se na prilagodbu, odnosno izgradnju odgovarajućih skladišnih kapaciteta za gnojivo, prije svega tekućih i polutekućih. Zbog toga je iz Globalnog fonda za zaštitu okoliša preko Svjetske banke Republici Hrvatskoj odobrena darovnica za provedbu "Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi". U okviru projekta demonstrirat će se i promovirati mjere dobre poljoprivredne prakse u ratarskoj proizvodnji (demonstracijske plohe) i stočarstvu, pri čemu će određeni broj proizvođača dobiti financijska sredstva za izgradnju suvremenih sustava za zbrinjavanje stajskog gnojiva.
Da bi ostvarili nepovratna sredstva iz ovoga projekta poljoprivrednici se trebaju javiti najbližem područnom odjelu HZPSS-a.

Autor: Davor ANTINAC


Tagovi

Poljoprivreda Pravilnik Gnojidba Gnojivo Gnojnice Poticaji Uredbe Skladištenje Primjena Projekti

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi