Pretraga tekstova
Poljoprivredni institut umnožio je i pripremio uzorke ječma, pšenice, lucerne, stočnog graška i sikirice brisane sa sortne liste, a poljoprivrednici ih mogu dobiti besplatno za potrebe vlastite proizvodnje i eksperimentiranje
U sklopu On-farm modela očuvanja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kojeg koordinira Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP), Poljoprivredni institut iz Osijeka umnožio je i pripremio uzorke ječma, pšenice, lucerne, stočnog graška i sikirice brisane sa sortne liste.
"Poljoprivrednici ih mogu dobiti besplatno za potrebe vlastite proizvodnje i eksperimentiranje", poručuju iz Saveza.
Trenutno je dostupno sjeme četiri sorte lucerne, četiri sorte graška, dvije sorte sikirice, četiri sorte ječma i dvije sorte pšenice. Radi se o sortama iz kolekcije Poljoprivrednog instituta Osijek koje su oplemenjivane, ali su ih pred niz godina potisnule modernije sorte. Ipak, neke od njih imaju dobra svojstva u proizvodnji, posebno na manjim gospodarstvima.
Ističu kako se pod biljnim genetskim izvorima najčešće misli na stare i tradicijske sorte bilja koje je važno čuvati iz više razloga. Raznolikost vrsta i sorata u proizvodnji stalno se smanjuje. Od ukupno 7.000 biljnih vrsta koje se mogu koristiti za prehranu, danas preko 50 posto energije osiguravaju samo tri: riža, pšenica i kukuruz.
"Modernim oplemenjivanjem bilja također se smanjuje genetska raznolikost unutar sorata na tržištu, a poticanjem kupovine certificiranog sjemena dolazi do gubitka cijelog niza tradicijskih sorata", naglasili su iz HSEP-a, a kažu da se procjenjuje da je u posljednjih 100 godina izgubljeno čak 75 posto biljne genetske raznolikosti svijeta. S obzirom na nagle promjene klime, kvalitete tla i sl. kojima svjedočimo, važno je očuvati što širi raspon genetskog materijala dostupan za oplemenjivanje bilja budućnosti.
U svom su priopćenju istakli da se od 2023. u Hrvatskoj u sklopu Programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu provodi On-farm model čiji je cilj učiniti dostupnim dio biljnih genetskih izvora iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena. Banka gena u Hrvatskoj nije centralizirana nego ju čini 11 institucija i tri udruge. Čuva ukupnu genetsku raznolikost koju čine naše tradicijske sorte čiji su uzorci (primke) sakupljeni od poljoprivrednika diljem Hrvatske, te stare sorte koje su oplemenjivane ali su brisane sa sortne liste kao i divlje jestivo bilje i divlje srodnike kultiviranih vrsta.
Poručuju kako u On-farm programu mogu sudjelovati poljoprivrednici koji imaju registriran OPG ili SOPG, a godišnje mogu preuzeti najviše 10 uzoraka. Sjeme dobivaju besplatno, ali snose trošak dostave i potpisuju ugovor kojim jamče da će sjeme posijati i javiti povratnu informaciju o iskustvima uzgoja. Ukoliko su iskustva pozitivna, na svom gospodarstvu mogu nastaviti čuvati sjeme i koristiti sorte u proizvodnji. Detaljne informacije dostupne su u brošuri koja se može preuzeti ovdje.
Zainteresirani se mogu javiti on-farm koordinatorici na mail adresu: onfarm.info@gmail.com, a više informacija dostupno je na web stranici.
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?