• Otvoreno pismo MPS-u
  • 11.03.2014. 09:50

Ukinite Pravilnik o dopunskim djelatnostima!

Kada je neki pravilnik nerazumljiv korisnicima, zove se loš pravilnik, a kada je nerazumljiv i autorima, zove se sramota. Ostaje pitanje čija? Pravilnik o dopunskim djelatnostima ne znaju tumačiti niti oni koji su ga pisali, niti oni koji bi ga trebali provoditi, niti oni na koje se odnosi.

Foto: depositphotos.com, gemenacom
  • 2.699
  • 526
  • 0

Ovih dana, navršilo se godinu dana od stupanja na snagu famoznog Pravilnika o dopunskim djelatnostima na OPG-u. Pravilnik je zadao puno glavobolje, kako poljoprivrednicima tako i službama koje bi ga trebale provoditi na terenu. Sa terena, s internetskih foruma, iz komentara članaka saznajemo brojne priče o neprovedivosti, neprimjenjivosti i nerazumljivosti ovog Pravilnika. Iako je, prema Zakonu o poljoprivredi za Pravilnik nadležno Ministarstvo poljoprivrede, od njih nismo dobili konkretan odgovor o provedbi istog. Možda zato što autorica koja je kreirala Pravilnik ne radi više na tom radnom mjestu, a nitko drugi ne zna koja je uprava nadležna za Pravilnik. Ovim otvorenim pismom, pozivamo na ukidanje ovog štetnog zakonskog akta.

Izjasnite se o ukidanju Pravilnika putem ankete

Na dan 03.02.2014., od 185.798 postojećih OPG-ova, samo je njih 207 registriralo dopunsku djelatnost.

Izjasnite se o ukidanju Pravilnika o dopunskim djelatnostima na OPG-vima putem ankete na portalu.

Ovdje nabrajamo namjene zbog kojih je Pravilnik donesen te argumente za ukidanje istog:

  1. Pravilnik će omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima dodatni izvor dohotka

Članovi OPG-a su prije donošenja ovog Pravilnika obavljali tzv. dopunske djelatnosti te tako stvarali dodatni izvor dohotka. Tako je npr. poljoprivrednik koji je imao 10 mliječnih goveda, dva konja te kola, povremeno konje i kola iznajmljivao za vjenčanja i fotografiranje, nije izdavao račune za tu uslugu, niti ga je itko ograničavao u tome koliko će dohodovati od iznajmljivanja i vožnji. Prema ovom Pravilniku, trebao bi prijaviti dopunsku djelatnost te dohodovati od te djelatnosti, ne više od 50 posto svog ukupnog godišnjeg dohotka. Također, kako će proizvođač stvoriti tako željeni dohodak, ako ćemo ga spriječiti da stvori tu famoznu dodanu vrijednost o kojoj već i ptice s grana cvrkuću. Pravilnik mu ograničava udio dohotka od prerađenih poljoprivrednih proizvoda? Hoće li proizvodnja začinskog bilja biti isplativija ako samo prodajete sirovu ubranu biljku, ili ako je sušite, sjeckate, miješate u začinske mješavine, dodajete sol, pakirate, punite u teglice s rajčicom kao umak za tjesteninu te prodajete na Internetu?

  1. Pravilnik će omogućiti višu razinu standarda gospodarstva

Npr., članovi OPG-a uzgajaju svinje te su načuli nešto o proizvodnji energije iz biomase i odlučili se krenuti u proizvodnju. Kako su učili o tehnologiji, tako su uvidjeli da je proizvodnja energije puno isplativija grana od proizvodnje svinjskog mesa te bi željeli prodati još više, no prema Pravilniku ne smiju ostvariti više od 50% svog ukupnog godišnjeg dohotka na OPG-u. Ovakav akt će ih natjerati da dignu ruke od svega, ili da otvore pravnu osobu za proizvodnju energije. Nažalost, komplicirana birokracija, troškovi računovodstva i davanja državi u slučaju otvaranja tvrtke za neke od ovih ljudi trenutno su preveliki zalogaj.

  1. Pravilnik će poticati diverzifikaciju

Ovo je vrhunac ironije. Godina 2014. je proglašena Godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od osnovnih prednosti OPG-ova nad velikim prehrambenim igračima je diverzifikacija proizvodnje. Znači, da bi OPG mogao preživjeti i pozitivno poslovati, članovima se mora omogućiti da dohoduju na sve moguće načine; proizvodima, uslugama, rukotvorinama, prerađevinama (jaje, čvarak, sir, rajčica, ribolov u privatnom ribnjaku, lokalni suvenirčić). Dodatni problem je i taj što hrvatski mali OPG-ovac ima na raspolaganju puno manji komad zemlje nego njegov kolega u nekoj drugoj europskoj zemlji i mora svaštariti da bi preživio. Naši će se ljudi snaći jer su vrijedni i imaju ideja, ali zakonska regulativa ih treba podržavati, a ne ograničavati.

Nerazumijevanje principa preživljavanja (namjerno koristim tu riječ) na selu dovelo je do nastanka ovakvog Pravilnika. Oni ljudi koji još žive na hrvatskim selima (ne oni koji spavaju na selu, ali rade u gradu) moraju svakodnevno improvizirati. Naši su seljaci postali pravi mađioničari jer i bez registriranih prihoda ipak preživljavaju. Zna to i država, ali u ovakvim vremenima, uz ovakav glomazni državni aparat, ljudima treba prepustiti da se pobrinu za sebe i svoje obitelji. Kako će proći jedan mali OPG-ovac ako uzgaja biljne i životinjske proizvode te par tegli ukiseljenih krastavaca, a usput želi održavati prezentacije kiseljenja kupusa na svom gospodarstvu i živjeti samo od izravne prodaje svojih proizvoda i kiselog kupusa, kad mu Pravilnik kaže da ne smije dohodovati više od 50% od izravne prodaje, od prerade, od prezentacije i dr.? Zar da ulazi u trošak otvaranja tvrtke zbog 25 kanti ukiseljenog kupusa godišnje ili zbog 10 prezentacija godišnje?

4. Pravilnik će omogućiti vrednovanje drugih vještina i znanja članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

Može li itko protumačiti gornju tvrdnju?

  1. Pravilnik će doprinijeti očuvanju ruralnog područja

Možda tako što razdvaja obitelji umjesto da ih spaja? Jer, ovim Pravilnikom zabrinuti i isprepadani članovi jednog OPG-a natjerani su registrirati odvojeni OPG ili obrt te neku drugu pravnu osobu tvrtku ili zadrugu. Na terenu već sretoh puno takvih primjera gdje jedna obitelj ima otvoreni i OPG i obrt i tvrtku i još jedan OPG, tako da bi izbjegli sve zakonske besmislice koje nam svakodnevno serviraju iz Vukovarske. Ako broj OPG-ova lagano raste, pita li se itko zašto?

  1. Pravilnik će omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima korištenje sredstava potpore iz EARFD-a u razdoblju 2014.-2020.

Kakve veze ima registracija dopunske djelatnosti sa EU sredstvima? Prijavljivati će se OPG-ovci za svoje najjače djelatnosti, a ako već budu željeli prijaviti dopunsku djelatnost za natječaj EAFRD sredstva, ti sretnici će onda ipak registrirati novu pravnu/fizičku osobu za tu djelatnost. Samo, koliko je takvih među današnjih 185.798 OPG-ova?

  1. Zbog Pravilnika će se ustrojiti registar OPG-a koji se bave dopunskom djelatnošću i uspostaviti sustav praćenja i kontrole

Registar je ustrojen i mjesecima nije nitko znao kako u njega upisivati gospodarstva, a službe na terenu su čekale tumačenja Pravilnika da ga mogu provoditi. Koliko čujemo, još uvijek čekaju. Također, ova namjena nema veze s dobrobiti prema poljoprivrednicima, već samo s kontrolom punjenja državnog budžeta da bi se ljudima koji stoje iza ovakvih štetnih dokumenata imalo od čega isplaćivati plaću.

Također, prema Zakonu o poljoprivredi, Ciljevi poljoprivredne politike su:

  1. Prehrambena sigurnost stanovništva, te omogućavanje potrošačima pristupa stabilnoj ponudi domaće hrane sukladno njihovim zahtjevima, poglavito glede cijene i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane,

Kako će naša zemlja postići prehrambenu sigurnost, ako je malim proizvođačima ograničeno stupanje u kontakt izravno s potrošačima (sve vrste izravne prodaje). Jer, svijest potrošača o vrijednosti kupovine izravno od poljoprivrednika, već je prerasla ponudu takvih proizvoda na tržištu (bar u većim gradovima RH). Potrošači se samo-organiziraju u grupe solidarne razmjene, za tavanske tržnice, za ilegalnu dostavu sirovog mlijeka kombijem, ali ovakvi im pravilnici i zakoni otežavaju život. Veliki broj današnjih potrošača želi platiti traženu cijenu proizvoda kada znaju da će najveći dio plaćenog iznosa dobiti proizvođač, a ne prekupac. Pravilnici ne služe niti ovim potrošačima, niti ovim proizvođačima, niti našoj djeci kojoj ćemo ostaviti ovu državu. S jedne strane imamo potrošače koji su željni domaćeg proizvoda, ali ne mogu doći do njega, a s druge strane imamo proizvođače koji se ne mogu probiti izravno do potrošača jer ih Pravilnik u tome ograničava. Kako će mali poljoprivrednik postati konkurentan, ako ćemo mu onemogućiti da dođe do kupca. Mogu se oni udružiti, i mogu oni zajedno okrupnjeni nastupati na tržištu, ali do tada, jedino ih potrošači željni domaćeg proizvoda iz susjedstva mogu spasiti.

I evo, još samo par razloga zašto Pravilnik treba ukinuti:

  1. I Hrvatska Obrtnička Komora imala je primjedbe na ovakav Pravilnik, ali iz posve drugih razloga; obrtnici se boje konkurencije ako poljoprivrednicima bude dopušteno baviti se djelatnostima poput bačvara, bravara, brijača, dimnjačara, pekara i slastičara, kamenara, keramičara, kišobranara, klobučara, kovača, krojača, licitara, lončara, postolara, ribara, soboslikara, tesara, staklara i sl. Vjerojatno imaju pravo, poljoprivrednici se trebaju baviti proizvodnjom hrane, i proizvodima dobivenim bilinogojstvom i stočarstvom te usko povezanim djelatnostima. Pitanje je samo koliko usko povezanim, jer autori Pravilnika su očito tu ugurali previše toga. Također, u dopunske su djelatnosti ugurane i one koje su regulirane posebnim propisima, a mi se moramo snaći u toj džungli propisa (to su djelatnosti pokrivene legislativom o obrtu, o hrani, o turizmu, o trgovini)
  2. I savjetodavne službe su uputile skupljene prigovore i probleme s terena na adresu MPS-a. Što se čeka? Glavno da su stručnjaci angažirali i mobilizirali sve snage u spasu hrvatskih palmi od palmine pipe.
  3. U povremenim tumačenjima Pravilnika iz Ministarstva, spominje se primarna i dopunska djelatnost, no točne, razumljive i razlikovne definicije ovih djelatnosti ne postoje. Zakon o poljoprivredi, čl. 16. „definiradopunske djelatnosti: "dopunske djelatnosti na OPG-u jesu djelatnosti koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a"; ali tumačenja ovise od službenika do službenika jer ova razlika u niti jednom aktu nije jednoznačno prikazana. Ovakva je definicija prošla čitanja i izglasavanja u ondašnjem Saboru pa me zanima, da li itko od uvaženih zastupnika razumije koja je djelatnost dopunska. Ponekad čak MPS i HPA tumače Pravilnik različito, jer MPS kaže da mljekar ne treba mljekomat prijaviti u dopunsku djelatnost, a HPA to traži da bi mljekar dobio znak Mlijeko hrvatskih farmi? Ovo je krajnje opasna situacija i netko treba snositi krivičnu odgovornost za manipuliranje poljoprivrednicima.
  4. Zašto se ovim Pravilnikom diskriminira određene grane poljoprivrede? Zašto vinar može prodavati neograničene količine vina u svojoj kušaoni, ali mljekar ne može prodati izravno neograničene količine mlijeka na kućnom pragu? Ili, zašto se voćaru ograničava obim izravne prodaje voćnog octa? Ili, što je s izravnom prodajom prerađevine kao što je tinktura propolisa? Znamo, postoje dodatni pravilnici za pojedine proizvode, ali još uvijek se ovo zove diskriminacija. Stigao je jednom i upit proizvođača kantarionovog ulja. Kaže da proizvodi i dohoduje samo od kantarionovog ulja te su ga iz institucija prvo poticali na posao, a od kada je Pravilnik izašao, službe se razbježale od njega i ne znaju što mu reći.
  5. I na kraju, dolazimo do osnovnog problema u Pravilniku; u dopunske djelatnosti skupa s kišobranarstvom, uslugama korištenja žičare, brijanjem i zlatarstvom zgurana je izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda i njihovih prerađevina te prerada poljoprivrednih proizvoda! Pitamo zato autoricu i Ministra, kako će ograničavanje obima izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda i ograničavanje obima prerade vlastitih poljoprivrednih proizvoda djelovati na ostanak ljudi na selu i u poljoprivredi? A, ako se pak ograničenje dohotka od izravne prodaje ne odnosi na proizvode primarne djelatnosti, što je kome primarna djelatnost i zašto to nije i izrijekom navedeno u ovom nepoštenom Pravilniku?

Djelomično razumijem namjeru autora ovog pravilnika. Ako uzgajam perad, ali još i proizvodim kišobrane, onda mi posao s kišobranima mora biti manji udio u ukupnim dohodcima. Ako posao s kišobranima preraste poljoprivrednu djelatnost, onda je vrijeme da otvorim firmu. Ali, što ako uzgajam ovce i ovčarske pse te prodajem ovce, vunu, predmete od vune, nudim ovčetinu u kušaoni, ali i vršim demonstracije rada s ovčarskim psima, kao što to rade kolege ovčari u Velikoj Britaniji? To se zove diverzifikacija i sve su ove nabrojene djelatnosti povezane s poljoprivredom, a meni omogućuju da preživim. Zašto bi mi država ograničila dohodak od bar dvije navedene djelatnosti? A, ako je pak svrha Pravilnika bila da se natjera vlasnike OPG-ova da preregistriraju svoje poslove u tvrtke, zadruge ili obrte, zar se to nije moglo napraviti na jednostavniji i humaniji način?

Dat ćemo i drugi primjer. Jedno je proizvođaču ljekovitog bilja ograničiti dohodak od dimnjačarenja, a posve je drugo tom istom proizvođaču ograničiti dohodak od prodaje pakiranih čajnih mješavina, pot-pourrija te gotovih napitaka u kušaoni.

Tko će snositi odgovornost za donošenje neprovedivih zakonskih akata?

  • Do današnjeg dana, nismo još susreli osobu koja bez nedoumica može razlikovati primarnu od dopunske djelatnosti na OPG-u.
  • Pravilnik nije ispunio niti jednu od propisanih namjena u godinu dana postojanja.
  • Također, čak i najdobrohotniji građanin u ograničavanju izravne prodaje i prerade poljoprivrednih proizvoda, može prepoznati samo korist za velike otkupljivače i prerađivače, ali ne za male proizvođače i potrošače. Da bismo pomogli ljudima da prežive i ostanu na selu, treba im omogućiti diverzifikaciju, stvaranje dodatne vrijednosti, polivalentnu ponudu, izravno povezivanje s potrošačem.

Autori Pravilnika imali su na umu omogućavanje članovima OPG-a legalnog dohodovanja kroz razne uslužne ili proizvodne djelatnosti. No, ovakvim nerazumljivim i nepoštenim Pravilnikom, hrvatskim je građanima nanesena šteta i patnja. Postavlja se pitanje tko će snositi odgovornost za donošenje neprovedivih zakonskih akata jer ovo nije jedini neuspjeli pravilnik (npr. što je s Pravilnikom o školskom mlijeku). Zato, pozivam Hrvatski Sabor i Ministarstvo Uprave da pod hitno u zakon uvrste sljedeću klauzulu:

"Oni koji pišu i odobravaju pravilnike koji su neprovedivi trebaju snositi, ako ne kaznenu, onda već moralnu odgovornost i izgubiti svoje radno mjesto. Također, novi pravilnici ne smiju stupiti na snagu prije nego je sve pripremljeno, tako da se odmah može započeti s njihovom provedbom, inače građani mogu tužiti državu za nanesenu štetu."

Kako preživjeti i naučiti plivati kroz hrvatske zakonske nebuloze?

  1. Organizirajmo se i srušimo Pravilnik zajedno, udruge, zadruge, stranke, potrošači i proizvođači te sve službe koje moraju provoditi Pravilnik, šaljite nam primjere i probleme koje je uzrokovao Pravilnik pa ćemo ih sve lijepo zapakirati i urudžbirati na MPS s rokom za očitovanje. Ako ništa drugo, pošaljite nam poruke podrške.
  2. Pravimo se nevidljivi i radimo kao i do sada.
  3. Otvorimo još jedan PG kroz novi OPG, obrt, tvrtku ili zadrugu.

Ili ćemo nastaviti šutjeti, ili ćemo dići svoj glas za rušenje još jedne u nizu nelogičnosti sustava. Pokažimo i mi da je ovo, ne samo godina malih obiteljskih gospodarstava, već godina koja će obilježiti našu, ali i budućnost naše djece. Prvi korak ka promjeni je ispunjavanje ankete na portalu Agroklub.

Foto: depositphotos.com, gemenacom


Tagovi

Dopunska djelatnost Pravilnik o dopunskim djelatnostima MPS Diverzifikacija proizvodnje OPG Rušenje pravilnika Neprovediv zakon Zakonske nebuloze Hrvatska obrtnička komora HPA Krivična odgovornost Izravna prodaja Ograničenje dohotka EAFRD GS


Autorica

Vesna Mijat

Vesna Mijat

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Ne želi odati koliko godina ima. Njezin je moto: “Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati!” Vesnina neispunjena želja je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednog proizvođača.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi