Udruživanje nije uvjet proizvodno vezanih potpora!

Reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) omogućila je zemljama članicama u skladu s Uredbom 1307/2013, korištenje dijela nacionalnih gornjih granica za izravna plaćanja za proizvodno vezane potpore u određenim sektorima ili regijama.

Gornja granica za izravna plaćanja za Hrvatsku je 373 milijuna eura 2022. godine. To znači da će izravna plaćanja za Hrvatsku tek 2022. u cijelosti dolaziti iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EFGP). U prijelaznom razdoblju, Hrvatska će koristiti dopunska nacionalna izravna plaćanja. Postupno uvođenje izravnih plaćanja za Hrvatsku regulirano je člankom 17. Uredbe 1307/2013.

130 milijuna eura za izravna plaćanja u 2015.

U 2015. godini, 35 % gornje granice ili 130,6 milijuna eura bit će dodijeljeno za izravna plaćanja iz EFGP-a. U 2016. će iznositi 40 %, a svake slijedeće godine će se povećavati za 10 %, kako bismo u 2022. koristili ukupno dodijeljenu gornju granicu iz europskog proračuna. Kako je Hrvatskoj u prijelaznom razdoblju dozvoljeno korištenje dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja, važno je naglasiti da ukupna sredstva za izravna plaćanja (europska i nacionalna) ne smiju prelaziti gornju granicu od 373 milijuna eura.

Udruživanje nije uvjet za proizvodno vezana plaćanja!

Hrvatska je za proizvodno vezane potpore odabrala osam mjera u ukupnom iznosu od 494 milijuna kuna godišnje. Na prezentacijama i okruglim stolovima o novostima u sustavu izravnih plaćanja i mjerama iz Programa ruralnog razvoja u županijskim komorama diljem Hrvatske, poljoprivrednicima koji imaju pravo na izravna plaćanja, rečeno je da će uvjet za proizvodno vezana plaćanja biti udruživanje u proizvođačke grupe ili organizacije.

Naročito se to spominjalo za sektor voća i povrća. Takav uvjet je neizvediv, neprihvatljiv i nema nikakvo uporište u pravnoj stečevini EU. Stoga je od samog početka takva ideja, koja se nametala od strane našeg Ministarstva poljoprivrede, bila upitna i diskriminatorna i nije prihvaćena od Europske komisije. U daljnjem tekstu dan je popis mjera i uvjeta za ostvarenje potpore.

Proizvodno vezana potpora za krave u proizvodnji mlijeka

Potpora se dodjeljuje gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka. Prihvatljiva grla su

• ženska grla prisutna na gospodarstvu na zadnji dan za zaprimanje zahtjeva godine za koju se isplaćuje potpora, koja imaju zabilježeno barem jedno teljenje u JRDŽu do tog dana
• grla koja nisu mesne pasmine i njihovi križanci, odnosno grla koja ne ostvaruju proizvodno vezanu potporu za krave dojilje
• grlo treba provesti na gospodarstvu najmanje 150 dana u godini za koju se isplaćuje potpora
• isporuka mlijeka s gospodarstva otkupljivaču – najmanje 3.860 litara/grlu godišnje
• kod izravne prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda s gospodarstva – registracija pri nadležnom tijelu za poslovanje s hranom životinjskog podrijetla

U Republici Hrvatskoj, potporu može ostvariti 135.000 grla, ukupan godišnji iznos za tu mjeru je 160 milijuna kuna, dok je maksimalan jedinični iznos 1.185 kn/grlu.

Proizvodno vezana potpora za tov goveda

Potpora se dodjeljuje gospodarstvima koja se bave tovom goveda i sudjeluju u Farmskom sustavu osiguranja kvalitete junećeg, janjećeg i jarećeg mesa. Prihvatljiva grla su

• grla u tovu koja su provela na gospodarstvu najmanje 120 dana od dana dolaska na gospodarstvo do dana isporuke koja se odvija od 1. siječnja do 31. prosinca godine za koju se podnosi zahtjev
• muška i ženska grla koja u trenutku izlučenja u JRDŽ-u nisu mlađa od 12 mjeseci niti starija od 24 mjeseca
• evidentirano izlučenje u JRDŽ-u na klanje u Republici Hrvatskoj i izlučenje za izvoz (te eventualno prisilno klanje u slučaju više sile)

U Republici Hrvatskoj, potporu može ostvariti 130.000 grla, ukupan godišnji iznos za tu mjeru je 100 milijuna kuna, dok je maksimalan jedinični iznos 765 kn/grlu.

Proizvodno vezana potpora za krave dojilje

Potpora se dodjeljuje gospodarstvima koja proizvode telad u sustavu krava dojilja. Prihvatljiva grla su:

• ženska grla koja nisu mliječne pasmine i križanci mliječnih pasmina prisutna na gospodarstvu na zadnji dan za zaprimanje zahtjeva godine za koju se isplaćuje potpora i koji do tog dana imaju registrirano jedno teljenje u JRDŽ-u
• grla koja ne ostvaruju proizvodno vezanu potporu za mliječne krave
• grlo treba provesti na gospodarstvu najmanje 150 dana u godini za koju se isplaćuje potpora

U Republici Hrvatskoj, potporu može ostvariti 45.000 grla, ukupan godišnji iznos za tu mjeru je 47.567 milijuna kuna, dok je maksimalan jedinični iznos 1.055 kn/grlu.

Proizvodno vezana potpora za ovce i koze

Potpora se dodjeljuje uzgajivačima koza i ovaca. Prihvatljiva grla su

• odrasle ženske ovce i koze koja su na zadnji dan za zaprimanje zahtjeva starije od 12 mjeseci ili imaju barem jedno evidentirano janjenje/jarenje u JRDŽ-u, te
• koje su provele minimalno 100 dana na gospodarstvu u godini za koju se podnosi zahtjev
• Sa gospodarstva tijekom godine za koju se podnosi zahtjev treba biti evidentirano najmanje 0,6 janjenja odnosno jarenja po jednom prihvatljivom grlu.

U Republici Hrvatskoj, potporu može ostvariti 500.000 grla, ukupan godišnji iznos za tu mjeru je 38.872 milijuna kuna, dok je maksimalan jedinični iznos 76 kn/grlu.

Proizvodno vezana potpora za povrće

Proizvodno vezana potpora dodjeljuje se po prihvatljivom hektaru proizvođačima koji proizvode povrće na najmanje 1 ha prihvatljive površine pod povrćem. Jedan korisnik može ostvariti potporu za najviše 10 hektara povrća. Potporu neće moći ostvariti korisnici za koje se utvrdi da su na umjetan način stvorili uvjete za ostvarivanje potpore.

Lista povrtnih kultura

• rajčica, crveni luk, češnjak, poriluk, kupus, cvjetača, brokula, kelj pupčar, kelj, salata, radič, endivija, cikorija, mrkva, repa, korabica, cikla, celer korjenaš, hren, rotkvica, krastavci, kornišoni, grašak, grah, šparoge, patlidžan, špinat, artičoka, tikvice, bundeve, blitva, komorač i ostalo povrće osim krumpira.

U Republici Hrvatskoj, potpora se može ostvariti na 4.800 ha, ukupan godišnji iznos za tu mjeru je 15.547 milijuna kuna, dok je maksimalan jedinični iznos 3.240 kn/ha.

Proizvodno vezana potpora za voće

Proizvodno vezana potpora dodjeljuje se po prihvatljivom hektaru proizvođačima koji proizvode voće na najmanje 2 ha prihvatljive površine voćnjaka. Jedan korisnik može ostvariti potporu za najviše 10 hektara voćnjaka. Potporu neće moći ostvariti korisnici za koje se utvrdi da su na umjetan način stvorili uvjete za ostvarivanje potpore.

Lista voćnih kultura

• jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, breskva, marelica, nektarina, mandarina, dunja, lješnjak, orah, badem, kesten, ribiz, ogrozd, borovnica, brusnica, aronija, jagoda, kupina, malina, kivi, limun, naranča, smokva, rogač i ostalo voće.
• Potpora ne obuhvaća masline.

U Republici Hrvatskoj, potpora se može ostvariti na 9.400 ha, ukupan godišnji iznos za tu mjeru je 16.319 milijuna kuna, dok je maksimalan jedinični iznos 1.735 kn/ha.

Proizvodno vezana potpora za šećernu repu

Proizvodno vezana potpora dodjeljuje se po prihvatljivom hektaru proizvođačima šećerne repe koji proizvode repu na najmanje 1 ha prihvatljive površine.

U Republici Hrvatskoj, potpora se može ostvariti na 23.000 ha, ukupan godišnji iznos za tu mjeru je 50 milijuna kuna, dok je maksimalan jedinični iznos 2.170 kn/ha.

Proizvodno vezana potpora za krmne proteinske usjeve

Potpora se dodjeljuje za najmanje 1 ha prihvatljive površine pod sljedećim krmnim kulturama:

• soja za stočnu hranu, stočni grašak, grahorice, djeteline, lucerne, stočni bob, smiljkita, lupine i esparzeta.
• Pored navedenih čistih krmnih kultura, potporu ostvaruju i površine zasijane smjesom leguminoze i žitarice (kao što je npr. smjesa grahorice i raži), s najmanje 50% krmne leguminoze u smjesi.
• Soja: gospodarstva trebaju dostaviti dokaz o isporuci soje na preradu u tvornicu stočne hrane.

U Republici Hrvatskoj, potpora se može ostvariti na 70.000 ha, ukupan godišnji iznos za tu mjeru je 65.769 milijuna kuna, dok je maksimalan jedinični iznos 940 kn/ha.

Potpora za šećernu repu veća nego za voće

Zahtjev za proizvodno vezanom potporom podnosi se svake godine u jedinstvenom zahtjevu za potporom. Kod proizvodno vezanih plaćanja, broj grla ili hektara i ukupan godišnji iznos za mjeru su fiksni.

Šećera imamo dovoljno za vlastite potrebe, a proizvodnjom voća pokrivamo malo više od 50 % svojih potreba i moramo ga uvoziti. O uloženom radu u hektar šećerne repe i hektar voćnjaka, da i ne govorimo.

Prema tumačenju Ministarstva, ukoliko bude veći broj prijavljenih grla ili hektara, smanjit će se jedinični iznos. Suprotno, ako bude manji broj prijavljenih grla ili hektara - povećat će se jedinični iznos.

Da Ministarstvo ne upravlja poljoprivrednom politikom, može se vidjeti iz primjera proizvodno vezanih potpora. Iako su u Programu ruralnog razvoja voćarstvo i stočarstvo prioritetni sektori, može se uočiti da potpora za šećernu repu iznosi 435 kuna/ha, više nego za voće. Osim toga, za šećernu repu je minimalna površina 1 ha, a za voće 2 ha.