• Hrvatski krški pašnjaci
  • 02.07.2019. 16:30

Udruga Hrvatski krški pašnjaci o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta

Udruga "Hrvatski krški pašnjaci" navela je primjedbe i obrazloženja na pravilnike i uredbe o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta i zakupu šumskog zemljišta. Što im je neprihvatljivo?

Foto: Udruga "Hrvatski krški pašnjaci"
  • 1.235
  • 344
  • 0

Udruga "Hrvatski krški pašnjaci" poslala je primjedbe i obrazloženja na pravilnike i uredbe odnosno primjedbe na Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 54/2019), primjedbe na uredbu o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 55/2019) te prijedloge rješenja za nove odredbe, pravna analiza utemeljenosti prethodnih podzakonskih akata koje prenosimo u cijelosti: 

Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta” (NN 54/2019), 29.5.2019.

Primjedbe: Članak 8. st. 3.

Odredba glasi: “Poljoprivrednik koji ima upisano zemljište u ARKOD bez dokaza o vlasništvu ili posjedu dužan je dostaviti dokaze iz st. 2. ovog članka do 31. prosinca 2019. godine, u protivnom će parcele biti brisane iz ARKOD sustava.”

Primjedba: Odredba je štetna i neprihvatljiva i valja je sasvim ukinuti.

Rok koji je ovdje propisan poljoprivredniku je nerealno prekratak i krajnje nepravedan. Istodobno, poljoprivredniku se ovom odredbom na teret stavlja i nalaže rješavanje ili ishođenje vlasničko-pravne i posjedovne dokumentacije, koja je na pojedinim zemljištima desetljećima unatrag nesređena i to je sasvim izvan odgovornosti poljoprivrednika.

Isto tako, kada je poljoprivrednicima omogućeno da upišu u ARKOD sustav poljoprivredne površine koje koriste, svojedobno je država preuzela odgovornost za rješenje tih situacija i omogućavanje ugovora o zakupu.

Mnogi poljoprivrednici godinama unatrag savjesno i na propisani način održavaju iste površine i na njima obavljaju poljoprivredne aktivnosti. Postojeća je odredba u naravi nepravedna i može prouzročiti brojne opravdane socijalne tenzije i nezadovoljstvo poljoprivrednika širih razmjera.

Članak 8. st. 6. Odredba glasi:

“Zemljište obraslo šumom, šikarom, degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina, i makijom, garigom, šibljacima i sličnom drvenastom vegetacijom, na kojem nije moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima i na kojem obrada ne može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja i čišćenja, nije poljoprivredno zemljište i ne može se upisati u ARKOD.”

Primjedba: Odredba je neprihvatljiva, proizvoljna i neutemeljena.

Nužno je potanko definirati na koje se tipove travnjaka odnosno uporabe zemljišta odnosi ova odredba. Odnosno, može li ova odredba imati bilo kakvu poveznicu s postupkom upisa u ARKOD sustav površina krških pašnjaka, ili može li imati daljnju primjenu putem administrativnih ili terenskih kontrola.

Odredba navodi ili opisuje mnoge sastavne elemente koji su neophodni prehrambeni i energetski resursi na površinama krških pašnjaka i goveda odnosno druge životinje ih nepobitno koriste u okviru ispaše.  Ove elemente sporna odredba tumači i tretira na krajnje nelogičan, neprihvatljiv i pogrešan način. Slijedom toga, nemoguće je te iste prirodne sastojke i resurse koje koriste goveda i druge životinje, smatrati neprihvatljivim za upis u ARKOD sustav.

Članak 11. st. 2.

Odredba glasi: “BTP se prema potrebi provodi tijekom cijele kalendarske godine kako bi se utvrdilo korištenje odnosno prihvatljivosti ARKOD parcele na dijelu ili na čitavoj površini.”

Primjedba: Odredba je nepotpuna i neodređena.

BTP valja uskladiti vremenski s razdobljem godine u kojem se vjerodostojno može utvrditi i dokazati da je poljoprivrednik koristio odnosno održavao (ili nije) kontrolirane ARKOD parcele. U tom smislu nužne su izmjene i dopune odgovarajućih odredbi “Pravilnika o provedbi programa izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu”, (NN 21/2019)  od 1.3. 2019. godine, gdje definirani vremenski rokovi za napasivanje trebaju biti korigirani, uključivo i termine prve košnje.

Ovdje se radi o dijelovima regija, gdje u zavisnosti od sezonskih utjecaja, počeci odnosno završeci pojedinih poljoprivrednih radnji, propisanih kao obveza minimalnih poljoprivrednih aktivnosti, nisu realno mogući u definiranim rokovima koje sadrže sporne odredbe.

Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske” donijeta na sjednici Vlade RH 30. svibnja 2019. godine. (NN 55/2019)

Primjedbe:

Članak 4. st. 4. točka 5.

Odredba glasi: “Javni šumoposjednik može dati u zakup ili u kratkoročni zakup šumsko zemljište pravnoj ili fizičkoj osobi:

– koja nema duga s osnove korištenja šumskog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu bez valjane pravne osnove za cjelokupno razdoblje korištenja tog zemljišta, prijašnjega protupravnog prisvajanja i drugih protupravnih radnji”.

Primjedba:

Odredba je krajnje neprihvatljiva i štetna. Definirati dugovanje poljoprivrednicima koji su pozvani svojedobno od strane države da evidentiraju površine koje koriste u ARKOD sustav, nije prihvatljivo.

Poljoprivrednici su na ovu mogućnost ponuđenu od strane države, evidentirali površine koje koriste u ARKOD sustav. Ove okolnosti se ne mogu tretirati kao protupravno prisvajanje, ili su posljedica protupravnih radnji. Pri tome im je dokazano i u više navrata opetovana obavijest, da će odgovarajuća nadležna državna tijela riješiti pravnu osnovu i omogućiti ugovore o zakupu.

Retroaktivno tretirati ovo stanje isključivo kao odgovornost poljoprivrednika, te kao njihovo dugovanje je nepravedno i neprihvatljivo. Ukoliko se to u konačnici i dogodi, onda bi mjerodavnim trebalo uzeti kao kriterije za obračun takve zakupnine, prihvatljive hektare površina koji su ujedno prihvatljivi za plaćanja od strane APPRRR-a, odnosno koji su u izravnoj uvjetovanosti kao “neto” površine na koje APPRRR isplaćuje potpore.

Obračun tih obveza retroaktivno se također može provesti i prema važećem cjeniku “Hrvatskih šuma”  d.o.o. za plaćanje napasivanja prema broju evidentiranih grla životinja.

Članak 4. st. 7.

Odredba glasi: “Najveća površina šumskog zemljišta, u svrhu pašarenja, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup ili kratkoročni zakup je 3,3 ha po uvjetnim grlu pri čemu se u obzir uzimaju ukupne površine zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu kao zemljišta pogodna za pašarenje.”

Primjedba: Pri davanju u zakup se uzimaju u obzir ukupne površine šumskog zemljišta i to na način da je određen omjer površine od 3,3 ha po jednom uvjetnom grlu.

Odredba je štetna i neprihvatljiva. Naime, ukoliko poljoprivrednik temeljem ostvarenog zakupa upiše čestice zemljišta i evidentira ih u ARKOD sustav, može se dogoditi da se primjenom koeficijenata prihvatljivosti za plaćanja, izvrši daljnje umanjenje, čak do 60 % u odnosu na ukupne površine šumskog zemljišta u zakupu.

Ukoliko se to dogodi, a umanjenja kod utvrđivanja prihvatljivosti su redovita pojava, onda uslijed 40% prihvatljivih površina unesenih u ARKOD sustav, poljoprivrednik ima u stvarnosti neodrživ i nepovoljan omjer prisutnih uvjetnih grla i površina prihvatljivih za plaćanja.

Npr. Prema 10 uvjetnih grla koje posjeduje, poljoprivrednik može ostvariti zakup maksimalnih 3,3 ha ukupnih površina šumskog zemljišta. Ukoliko APPRRR utvrdi i primjenjuje koeficijente prihvatljivosti od 0,4 za isto zemljište, onda isti poljoprivrednik na prethodno navedenih 10 uvjetnih grla, prihvatljivih za plaćanja ima svega 13 ha zemljišta u ARKOD sustavu. U tom slučaju na jedno uvjetno grlo ima raspoloživih svega 1,3 ha zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu za plaćanja.

Prema tome, odredba je krajnje neprihvatljiva i štetna. U smislu pravednog i rješenja sukladnog stvarnim prilikama na površinama krških pašnjaka, i osobito radi očitovanja odgovornosti prema poljoprivrednicima, potrebno je promijeniti omjer broja uvjetnih grla i ukupnih površina šumskog zemljišta koje se može dobiti u zakup, u smislu da je na isti broj ranije navedenih uvjetnih grla, moguće ostvariti bitno veće ukupne površine šumskog zemljišta u zakup.

Prijedlog je da se najmanje 5,5 ha ukupnih površina šumskog zemljišta može dobiti u zakup po jednom uvjetnom grlu. Ili, površine u zakupu dovesti u izravni omjer prema broju uvjetnih grla isključivo u odnosu na površine koje su prihvatljive za plaćanja, nakon pridodatih koeficijenata prihvatljivosti odnosno svih umanjenja i izlučenja u ARKOD sustavu.

Ova odredba isto tako ograničava mnoge poljoprivrednike, jer premalo predviđenih ukupnih površina šumskog zemljišta koje je moguće dati u zakup prema broju uvjetnih grla, predviđa premalene površine na korištenje. Isto tako, to iziskuje daljnje povećavanje rashoda za dohranu goveda i ostalih životinja.

Poljoprivrednici koji imaju ekološki uzgoj, imaju ozbiljne i dodatne probleme zbog povećavanja udjela dohrane u odnosu na realno sužene mogućnosti ekstenzivnog držanja i napasivanja.

Članak 7. st. 2.

Odredba glasi: “Osoba iz stavka 1. ovog članka koja nema najmanje 3,3 ha zemljišta pogodnog za pašarenje po uvjetnim grlu u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog poziva ima pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta, redoslijedom kako je navedeno:”

Primjedba: Uvjetovanje prisustva broja uvjetnih grla u periodu 12 mjeseci (unatrag) koji prethodi objavi javnog poziva, je vrlo štetno i destimulirajuće prema mladim i novim poljoprivrednicima.

Ovom se odredbom tim skupinama sasvim onemogućuje bavljenje ovom vrstom poljoprivredne djelatnosti.

Npr. Isti bi trebali uložiti u vlastiti subjekt, izgraditi i prilagoditi logistiku odnosno kapacitete, prateće objekte i vlastitim sredstvima kupiti goveda. Potom sve sami financirati najmanje jednu godinu dana, i tek onda ispunjavaju uvjete za javiti se na javni poziv za davanje u zakup šumskog zemljišta.

Prema tome, postoje drugi, bitno svrsishodniji mehanizmi koji se mogu definirati kao odredbe za primjenu na ove situacije. I dakako, pravednije mogu regulirati ove slučajeve.

Primjerice; nakon izvršenog plaćanja zakupnine može se poljoprivredniku uvjetovati vremenski okvir za stavljanje u funkciju površina u zakupu, odnosno dokazivanje prisustva goveda na istim površinama ili bi u suprotnom nepovratno izgubio sredstva po osnovi prethodno plaćenog zakupa.

Odnosno, promijeniti odredbu na način da se dokazivanje posjedovanja broja uvjetnih grla kao uvjet, treba utvrditi na bitno kraći period koji prethodi objavi javnog poziva za davanje u zakup šumskog zemljišta za pašarenje.

Članak 7. st. 2. toč. 1.

Odredba glasi: “…  ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/ sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv.”

Primjedba: Uvjetovanje prebivališta nije nimalo pravedan ili utemeljen razlog u odnosu na one poljoprivrednike koji već dugi niz godina imaju dokazanu i neprekinutu poljoprivrednu djelatnost na područjima za koje se raspisuje javni poziv, ili na tim područjima imaju već izgrađene farme, objekte za smještaj goveda i ostalu potrebnu infrastrukturu za navedenu poljoprivredu djelatnost.

U ovim bi situacijama kriterij trebao biti IKG odnosno drugi vjerodostojni način predočenja dokaza o postojanju i kontinuitetu poljoprivredne djelatnosti i napasivanja goveda na tim površinama.

Ovdje je bitno istinito i neprijeporno utvrditi status ili položaj onih poljoprivrednika koji imaju farme ili objekte za smještaj goveda na području jedne jedinice lokalne samouprave, a adresa prebivališta im je u drugom mjestu.

Status ovih poljoprivrednika je utoliko važan, jer godinama ranije imaju dokazanu i neprekinutu poljoprivrednu djelatnost na područjima krških pašnjaka i održavaju te iste površine napasivanjem vlastitim govedima.

Članak 7. st. 2. toč. 3.

Odredba glasi: “… ako je na dan raspisivanja javnog poziva mlađa od 41 godinu.”

Odredba o dobnoj uvjetovanosti je sasvim neprihvatljiva. Nije utemeljena, ni primjerena i predstavlja neravnopravan tretman u odnosu na ostale kategorije poljoprivrednika koje imaju i ostvaruju uvjete kao dosadašnji ili ih ispunjavaju kao novi poljoprivrednici, zaključuje se u priopćenju. 


Tagovi

Udruga Hrvatski krški pašnjaci Primjedve Zakup zemljišta ARKOD Uporaba zemljišta


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi