Učenici kroz zadruge proizvode med, sade voćke

"Ohrabrujuće je da broj učeničkih zadruga raste, jer prije deset godina kada je ustrojena Hrvatska udruga učeničkih zadruga (HUUZ) bilježilo se tek njih 126, a danas se brojka popela na 508". Kaže to glavna tajnica HUUZ-a, Blanka Horvat ističući kako je povezivanje učenika u zadrugarstvo pretpostavka životnog (sa)znanja.

To više jer učenici stječu nove vještine, uče se poduzetništvu, nemalo poljoprivrednoj proizvodnji, očuvanju tradicije. U zadrugama je najviše osnovnih škola, potom srednjih odnosno Centara za odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama.

Zadruge se kaže nemalo bave poljoprivrednom proizvodnjom odnosno očuvanjem baštine, izradom ukrasnih i uporabnih predmeta te provedbom istraživačkih radova učenika. Najveći dio zadrugara ipak se bavi poljoprivredom počevši od ustroja školskih vrtova kao i uzgoja i prerade određenih biljih kultura. Jedna od takvih je već dugovjeka učenička zadruga "Pčela" iz Velike Kopanice koja ima svoj pčelinjak, u kojem učenici pod vodstvom profesora mentora stječu znanja u pčelarstvu.

Sekcije pčelarstva, ekološkog voćarstva, biodinamike

Spravljaju i proizvode od meda, uče se u sekciji i ekološkom voćarstvu a imaju i svoj nasad od stotinjak oraha. Učenička zadruga u Križu ima ustrojen stari voćnjak jabuka sa oko tisuću stabala a prijegoran učenički rad, doznajemo, poduprla je i Zagrebačka županija koja im je darovala liniju za preradu voća od kojeg rade sok. Ima zadruga koje se bave ljekovitim biljem, sakupljanjem i preradom kao i sušenjem. Rade od njega kreme, čajeve i druge blagotvorne pripravke.

Nemalo su pažnje učenici dali i koprivi od koje su spravljali sok(ove) i spremali je za čaj, a uzgajaju uglavnom ono što dospijeva do kraja školske godine. U Slavoniji održavaju radionice zlatoveza, keramike, slikanja uz pomoć slame i dr.

"Koncept zadrugarstva dobar je jer djecu i mladež usmjerava na kvalitetno utrošeno slobodno vrijeme odnosno razvija kod njih odgovornost, uče se sustavnom planiranju, računovodstvu, donošenju odluka, a kasnije i uspješnijem suočavanju sa životnim problemima", kaže naša sugovornica.

Neki su od prijašnjih zadrugara dodaje osnovali svoja gospodarstva i poduzeća i krenuli u vlastiti posao. Njega tijekom školske godine imaju i zadrugari jer nerijetko sudjeluju na gospodarskim odnosno poljoprivrednim i turističkim manifestacijama. Svoje proizvode nude kupcima jer po Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, kaže Horvat, škola može osnovati zadruge i prodavati svoje proizvode i usluge. HUUZ dodaje djeluje u sklopu Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK) odnosno financiraju se lutrijskim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja tj. HZTK-a.

Najviše zadruga u Splitsko dalmatinskoj županiji

Ohrabrujuće je što broj zadruga stalno raste a najviše ih je u Splitsko - dalmatinskoj županiji (60), Gradu Zagrebu (58), Varaždinskoj odnosno Primorsko - goranskoj županiji. Ličko - senjska zasad broji najmanje zadruga, svega tri, ali kaže Horvat, u ustroju je njih još. Kako bi predstavili svoj rad svojedobno su bili i u engleskom Manchesteru na svjetskoj smotri zadrugara, to više jer njeguju i inozemnu suradnju.

Jedna od njih je i ona sa vojvođanskom školom u Tavankutu čiji su profesori mentori bili u Hrvatskoj i obratno, gdje su pohodili tamošnje glasovite radionice slikanja sa slamom. Glavna je manifestacija zadrugara, kaže naša sugovornica, državna smotra učeničkih zadruga koja će se ove godine održati od 3. do 6. listopada u Zadru.

Foto: Hrvatska udruga učeničkih zadruga