U prošlom stoljeću nestalo je oko 95% prirodnih sorti sjemena - ovo je neispričana priča

"Manipuliranje životnim energijama prirode izravno šteti Zemljinim ekološkim sustavima i ljudskom zdravlju. Nadamo se da će ljudska zajednica zastati, razmisliti i naučiti ponovno cijeniti sveti dar prirodnog sjemena koji, kada se mudro koristi, može zadovoljiti sve potrebe rastuće ljudske obitelji“, napisala je Dena Merriam, osnivačica i voditeljica Globalne mirovne inicijative žena, u knjizi eseja Sveto sjeme.

Dugo vremena ljudi su bili samodostatni u proizvodnji hrane. Oni koji su živjeli od zemlje imali su dobro razvijen osjećaj za prirodu te su pažljivo i odgovorno obrađivali tlo. No industrijska revolucija i razvoj moderne poljoprivrede postupno su promijenili taj odnos. Mnoge obiteljske farme diljem svijeta su nestale ili su se uklopile u veće sustave proizvodnje, a taj se trend i dalje nastavlja.

Danas hranu uglavnom proizvode velike multinacionalne korporacije koje se oslanjaju na patentirane proizvode biotehnoloških i biokemijskih kompanija te na ograničen broj komercijalnih sorti sjemena prilagođenih industrijskoj proizvodnji, uključujući i genetski modificirane usjeve.

Bogata lokalna raznolikost

Nekada su postojale tisuće lokalnih sorti rajčica, graha, kukuruza, paprika, tikvi i drugih kultura, dok se danas poljoprivreda sve više oslanja na mali broj industrijski razvijenih. Time se bogata prirodna i lokalna raznolikost postupno sužava na nekoliko globalno standardiziranih vrsta koje dominiraju svakodnevnom prehranom.

Krumpir tako ima više od 4.000 poznatih sorti u svijetu, ali se u globalnoj prehrani koristi tek oko 20 komercijalno dominantnih, dok su tisuće tradicionalnih uglavnom izvan tržišta i rijetko dostupne potrošačima.

Kukuruz ide još dalje u raznolikosti - postoji više od 10.000 lokalnih i tradicionalnih sorti diljem svijeta, osobito u Meksiku i Južnoj Americi, no globalna proizvodnja se u velikoj mjeri oslanja na tek pedesetak hibridnih linija.

Sličan obrazac vidi se i kod rajčice, koja ima oko 7.500 poznatih sorti, dok u supermarketima dominira tek desetak standardiziranih koje su odabrane zbog trajnosti i transportne otpornosti. Kod paprike, rod Capsicum obuhvaća više od 4.000 do 5.000 sorti, ali se u komercijalnoj proizvodnji koristi otprilike 20 glavnih tipova poput. Grah, s više od 7.000 tradicionalnih, u globalnoj prehrani svodi se na tek nekoliko osnovnih vrsta.

Pohlepa, moć i kontrola

Film "Sjeme: Neispričana priča" (Seed: The Untold Story) u režiji Taggarta Siegela i Jona Betza, maštovit je i pozitivan prikaz načina na koji ljudi diljem svijeta čuvaju i dijele sjeme. To je ujedno i snažan poziv na buđenje za vrstu aktivizma potrebnog za obranu ljudskih prava i borbu protiv pohlepe, moći i kontrole koje šire velike agrokemijske tvrtke.

U prošlom stoljeću nestalo je oko 95% prirodnih sorti sjemena koje su postojale početkom 20. stoljeća, uglavnom zbog industrijske poljoprivrede i degradacije okoliša, što je naš prehrambeni sustav učinilo znatno ranjivijim na bolesti i nestašice hrane.

To ima goleme posljedice za čovječanstvo. Različite biljne vrste otporne su na različite bolesti, štetnike i prirodne nepogode, a neke od izumrlih sorti možda su sadržavale svojstva koja bi mogla pomoći u liječenju bolesti za koje još ni ne znamo. Kako film ističe, Velika irska glad djelomično je bila posljedica nedostatka genetske raznolikosti krumpira u Irskoj.

No, film nije samo upozorenje nego i priča o nadi. Kroz cijeli dokumentarac upoznajemo ljude koji osnivaju banke sjemena, razmjenjuju stare sorte, organiziraju zajedničke vrtove i pokušavaju vratiti izgubljenu raznolikost hrane.

Borba jedne obitelji za očuvanje djedove mliječne farme

Njihovi sugovornici, među kojima su mnogi mali poljoprivrednici, osebujni su, razgovorljivi i karizmatični. Među desecima predstavljenih ljudi su Will Bonsall iz projekta Scatterseed, dr. Jane Goodall, odvjetnica za zaštitu okoliša Claire Hope Cummings, etnobotaničar Gary Paul Nabhan i fizičarka/aktivistkinja dr. Vandana Shiva.

Čovjek protiv prirode

Više od opominjuće priče o “čovjeku protiv prirode”, film otkriva rad poljoprivrednika, znanstvenika, odvjetnika i autohtonih čuvara sjemena koji vode neravnopravnu bitku nalik Davidu protiv Golijata kako bi obranili budućnost naše hrane. Istovremeno to je potresna i ohrabrujuća priča o ljudima koji obnavljaju izgubljenu povezanost s jednim od naših najvažnijih resursa - od pueblosa Novog Meksika do spremišta sjemena u Norveškoj, od Indije do srca Amerike, te od Perua do Havaja.

Tematski, film obuhvaća teme ekologije, poljoprivrede, genetike, globalizacije, korporativne moći, kulturne baštine, klimatskih promjena i prava na hranu te postavlja pitanje tko zapravo kontrolira temelje našeg prehrambenog sustava.