U nekim selima više nema djece!

"Bijela kuga" hara istokom Slavonije i demografska slika nije ni najmanje ohrabrujuća, naprotiv, upozoravaju demografi, trendovi su unatrag 15 do 20 godina takvi da se demografska situacija urušava tolikom brzinom da je već danas upitno hoće li se oni uopće moći usporiti ili ublažiti.

Crkva je među prvima, od samog nastanka neovisne hrvatske države, ukazivala kako je Hrvata sve manje i da prijeti opasnost od njihova nestanka, ali takva crna predviđanja očito nisu ozbiljno shvaćena i ništa nije učinjeno pa se posljedice danas osjećaju kroz smanjenje broja stanovništa i nepovoljnog odnosa rođenih i umrlih.

Na nedavnom skupu o perspektivama Slavonije, nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić je naglasio kako "bijela kuga" godinama pustoši Slavoniju i pozvao lokalne političare da "mogu i moraju vršiti pritisak na središnju vlast da donese dugoročne mjere demografske obnove nacije".

Zaštititi obitelj i kulturu života

"Naši političari razmišljaju od izbora do izbora. Između njih, za četiri godine, za demografsku obnovu naroda ne može se učiniti ništa. Demografsko pitanje ne može biti pitanje političkog prepucavanja i skupljanja jeftinih političkih bodova", rekao je mons. Hranić i pozvao sve "da ujedine snage u konsenzus oko tog važnog hrvatskog pitanja - demografije" jer "umjesto kulture smrti, hrvatsko društvo treba njegovati kulturu života, poštivati i zaštititi ženu, majku, obitelj, napose one s više djece".

Najtragičniji podaci u Posavini

Jedan dnevni list je ovih dana donio zabrinjavajuće podatke o smanjenju broja osnovaca i srednjoškolaca u školama Vukovarsko-srijemske županije. Ovdje je, prema podacima Ureda državne uprave iz rujna prošle godine, upisano 1.165 učenika manje, ili 41 razredni odjel manje u osnovnim i srednjim školama u odnosu na godinu ranije, a broj ispisa nastavio je rasti tijekom školske godine.

U dvije godine 1.500 osnovaca manje

U usporedbi s 2014. "izgubljeno" je 1.500 osnovaca, od čega ih je 650 iz sela županjske Posavine gdje su podaci o demografskom opadanju, najtragičniji u najistočnijoj županiji pa ima sela u kojim uopće nema više djece! U Vinkovcima je 560 srednjoškolaca manje unazad četiri godine, u Županji 270, u Vukovaru preko 200 i u Iloku 40-tak. Posebice je šokantan podatak da je u samo tjedan dana iz jedne osnovne škole u Iloku ispisano 25 učenika jer su s roditeljima odselili tamo gdje ima više posla.

Tri županije izgubile 30 tisuća stanovnika

Govoreći o demografskim kretanjima u trima slavonskim županijama - Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj, vukovarski demograf dr. Dražen Živić je iznio podatak da su "između dva popisa stanovništva ove tri županije izgubile 30-tak tisuća stanovnika, prirodnim odljevom, iseljavanjem ili unutarnjim migracijama" te ukazao i na problem starenja na tim prostorima gdje je broj stanovnika starijih od 65 godina veći od broja mlađih od 14 godina i nastave li se ovakvi trendovi događat će se daljnja depopulacija, pa će s današnjih 640.000 stanovnika do 2030. zajedno imati manje od 600.000 stanovnika.

Zabrinjavajući su demografski trendovi i u Vukovaru.

Otvaranje novih radnih mjesta

"Demografsko stanje nije optimistično. Vukovar gubi stanovništvo prirodnim i mehaničkim putem. Velikim dijelom to je posljedica rata 90.-ih, a jednim dijelom i naslijeđenih demografskih procesa iz 70.-ih i 80.-ih. Riječ je o sve nižim stopama nataliteta i sve manjem doseljavanju, dok suvremena društvena i gospodarska kriza ne djeluje poticajno na rađanja, a poticajno djeluje na odlazak ljudi", rekao je dr Dražen Živić, znanstveni savjetnik i voditelj područnog centra Instituta Ivo Pilar Vukovar.

"Država ima najveću odgovornost pri provođenju mjera demografske politike. Ona ima zakonodavnu snagu da donosi određene zakone i izvršnu snagu da ih provodi kroz ministarstva i druga tijela državne uprave, a ima i financijsku moć jer je tu proračun kroz koji se mogu određena sredstva osigurati.

Time nikako ne prestaje poziv lokalnoj zajednici da učini ono što može kroz mjere pronatalitetne politike u vidu osiguranja sredstava za rađanje djeteta i dječju opremu, u vidu stambenog zbrinjavanja i u vidu promicanja svojih prostora kako bi se doveli ulagači koji bi otvaranjem novih radnih mjesta omogućili manje iseljavanje i potaknuli doseljavanje. Kao rezultat toga u budućnosti mogla bi se očekivati pojačana bioreprodukcija odnosno više rađanja", zaključio je dr. Živić.

Foto: bigstockphoto.com, YsbrandCosijn