U naš rad ćemo implementirati iskustva EU burzi

Kada se već mislilo da od pionirskog pothvata Ivana Novaka i okupljenih poljoprivrednika neće biti ništa, kao grom iz vedra neba je početkom lipnja stigla vijest da Burza poljoprivrednih roba počinje raditi. No, počinje raditi u novom, doista jakom obliku u novim vlasničkim odnosima i s mnogo energije. Razgovarali smo s direktorom Osječke robne burze d.d., mr. sc. Draženom Majstrovićem.

Kako je uopće došlo do ideje stvaranja ovakve burze ?

Sama ideja za otvaranjem robne burze stara je gotovo koliko i neovisnost same Hrvatske. Tokom tog vremena bilo je različitih pokušaja otvaranja robne burze u našoj državi. Na žalost, sve do danas pokušaji otvaranja, zajedno sa izradama studija opravdanosti rada robne burze, nisu rezultirali i početkom rada iste. Događaj koji je prethodio osnivanju Osječke robne burze (OSRB) bilo je osnivanje Burze Agro Osijek od strane direktnih proizvođača, na čelu sa Ivanom Novakom. S tim činom su direktni proizvođači preuzeli inicijativu te, kako se naknadno ispostavilo, pokrenuli osnivanje potpuno novog pravnog subjekta OSRB d.d.

Nakon što Burza Agro Osijek nije uspjela zaživjeti, Alexander Hrkač, čelni čovjek Vrijednosnice Osijek, odlučio je da na temelju višegodišnjeg sudjelovanja na poljoprivrednom tržištu (proizvodnom i kupoprodajnom smislu), višegodišnjeg trgovanja na svjetskim burzama i osiguranja potrebnih financijskih sredstava za rad, osnuje Osječku robnu burzu kao dioničko društvo. U ovom trenutku, struktura dioničara je sljedeća: Vrijednosnice Osijek imaju 65 % udjela, tvrtka Fermopromet 25 % udjela i 100-tinjak malih dioničara 10 % udjela tvrtke.

Od osnivanja OSRB pa sve do početka njezinog rada, intenzivno se radilo na tome da se nađe model rada, obzirom da u Hrvatskoj ne postoji Zakon o robnim burzama, koji će poštivati važeće zakonske okvire, kao i ispuniti funkciju postojanja robne burze. Paralelno s time, intenzivirani su kontakti sa regionalnim i europskim robnim burzama kako bi se njihova najbolja iskustva implementirala u rad OSRB. Sve navedeno rezultiralo je da je dana 05.06.2014. godine počela sa radom OSRB.

Kako slične burze rade u našem okruženju, a kako u svijetu?

Ono što nas je ne malo iznenadilo je bila upravo činjenica da gotovo svaka promatrana robna burza ima ''vlastiti'' model na temelju kojega funkcionira. Također, one burze čiji se rad najbolje uspio prilagoditi lokanim, regionalnim i međunarodnim zahtjevima te tamo gdje je zakonodavac uspio napraviti optimalnu zakonsku regulativu, bitno su uspješnije od onih koje u bilo kojem navedenom dijelu zaostaju za njima. OSRB predstavlja vlastiti model rada u trenutku kada zakonodavac nije donio Zakon o robnim burzama. Mi se u OSRB nadamo da će naš početak rada biti zamašnjak kako bi zakonodavac krenuo u izradu navedenog zakona čime bi se stvorili preduvjeti da OSRB posluje u punom opsegu kao suvremena svjetska robna burza. Na području ex Yu postoji samo Produktna berza iz Novog Sada koja ima dugu tradiciju rada. Obzirom da ni u Republici Srbiji ne postoji Zakon o robnim burzama, njihov rad je sveden isključivo na Spot (promptne) poslove što u mnogome smanjuje atraktivnost i širinu djelovanja. Početkom rada OSRB na području ex Yu jedina nudi trgovanje Terminskim ugovorima koji se moraju namiriti fizički, što je izrazito bitno za razvoj poljoprivrednog tržišta i rad same burze.

Suvremene svjetske burze osim trgovanja Spot ili Terminskim ugovorima (to je pretežno trgovanje) trguju sa financijskim izvedenicama čime postaju globalno atraktivne za investitore i špekulante tako da sa njima tržište poljoprivrednih proizvoda postaje izrazito likvidno te na taj način pospješuju daljnji razvoj ovog tržišta. Naravno, sve navedeno prati suvremena zakonodavna regulativa koja uređuje navedeno tržište.

Što očekivati od burze od ove prve žetve koja je već na vratima? Koje vrijednosti za tržište poljoprivrednih proizvoda u RH donosi početak rada OSRB?

OSRB u ovom trenutku nudi trgovanje pšenicom iz žetve sa terminom 20.08.2014. godine. Svi zainteresirani proizvođači mogu se javiti trgovcima OSRB. A to su tvrtke Europlantaže, Brođanci i Fermopromet, Novi Bezdan. Uvjet za trgovanje sa terminskim ugovorima koji se moraju namiriti fizički je pohrana pšenice u silose s kojima OSRB ima potpisan ugovor o skladištenju. Obzirom da OSRB radi nekih 20-tak dana, jedan od primarnih zadataka u ovom trenutku je proširenje mreže silosa/skladišnih kapaciteta s kojima će biti potpisan ugovori o skladištenju.

Kako se formiraju cijene na burzi?

Burzovne cijene formira ponuda i potražnja na tržištu. Za tržište poljoprivrednih proizvoda u RH prednost je da se cijena OSRB ne formira samo na osnovi ponude i potražnje na HR tržištu, već i u kombinaciji sa ponudom i potražnjom na europskom tržištu. Na osnovu te činjenice realno je očekivati da cijene pšenice OSRB bude veća od otkupnih cijena na tržištu Hrvatske. U prva tri tjedna rada prodajna cijena pšenice OSRB kretala se od 1,25 – 1,29 kn/kg.

Koje vrijednosti za tržište poljoprivrednih proizvoda u RH donosi početak rada OSRB?

Tržište poljoprivrednih proizvoda od prve faze rada OSRB može računati na sljedeće vrijednosti: A to su povećana transparentnost tržišta obzirom da se cijene formiraju u kombinaciji ponude i potražnje na EU i RH tržištu. Zatim uvođenje Terminskih ugovora koji se moraju namiriti fizički na temelju kojih se prije sjetve mogu ugovoriti otkupne cijene robe. Na temelju toga se može napraviti zdrava kalkulacija i plan sjetve prema poznatoj cijeni. Za žetvu koja je pred vratima ,kao i za novu sjetvu, OSRB predstavlja alternativu postojećim tržišnim rješenjima i kanalima kupoprodaje.