• Prehrambena sigurnost
  • 16.10.2021. 07:30

U kojim je zemljama svijeta prehrambena sigurnost najveća?

Globalni indeks prehrambene sigurnosti u 113 zemalja svijeta razmatra četiri glavne kategorije: pristupačnost (cjenovna), dostupnost (količina na tržištu), kvaliteta i sigurnost te prirodni resursi i otpornost. Jedna je europska zemlja na prvom mjestu.

Foto: Depositphotos/DonyaNedomam
  • 166
  • 9
  • 0

Već drugu godinu zaredom pada Globalni indeks prehrambene sigurnosti (GFSI), predstavljeno je ovoga tjedna na video sastanku u organizaciji Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ), Economist Impact-a te tvrtke Corteva, a uoči Svjetskog dana hrane koji se obilježava danas, 16. listopada. 

Svrha ovoga indeksa kojega se prati već deset godina je doprinijeti otpornijem i sigurnijem sustavu hrane te cilju UN-a kojim se do 2030. godine želi postići nulta stopa gladi. 

S obzirom na pandemiju Covid-19 virusa i negativan utjecaj kojega je donijela u svaki gospodarski sektor, bilo je i za očekivati da će i prehrambena sigurnost oslabiti. Vjerujemo kako će malo tko zaboraviti prazne police i nedostatak pojedinih prehrambenih proizvoda u 2019. godini kada se koronavirus počeo širiti čitavim svijetom. Danas je još uvijek tu, kao i njegov utjecaj.  

Nakon 2019. - pad (Izvor: Economist Impact)

Osim virusa SARS-CoV-2, na ovaj su pad utjecale klimatske promjene, način prehrane, promjenjivost cijena hrane, ali i nedostatak državnih ulaganja u poljoprivredu. 

Što mjeri GFSI? 

Ovaj indeks u 113 zemalja svijeta razmatra četiri glavne kategorije: pristupačnost (cjenovna), dostupnost (količina na tržištu), kvaliteta i sigurnost te prirodni resursi i otpornost. Temelji se na 58 jedinstvenih pokazatelja koji mjere nositelje prehrambene sigurnosti kako u zemljama u razvoju, tako i u već razvijenima. 

U izdanju za 2021. upravo su prirodni resursi i otpornost u fokusu indeksa čime se želi procijeniti izloženost zemalja utjecajima klimatskih promjena, osjetljivosti na rizike te kako im se prilagođavaju. 

"GFSI gleda dalje od gladi kako bi identificirao temeljne čimbenike koji utječu na prehrambenu nesigurnost diljem svijeta", rekao je Tim Glenn, izvršni potpredsjednik i glavni komercijalni direktor Corteva Agriscience gdje, kako ističe, pružaju inovativna rješenja koja su potrebna poljoprivrednicima za održivo postizanje ciljeva produktivnosti i jačanja integriteta prehrambenih sustava.

Pratima Singh, voditeljica Odjela za GFSI u Economist Impact-u ističe da iako indeks pokazuje značajan napredak u rješavanju nesigurnosti, sustavi hrane su i dalje vrlo osjetljivi na ekonomske, klimatske i geopolitičke šokove. "Djelovanje je imperativ na svim razinama - lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj. Moramo okončati glad i pothranjenost te zajamčiti prehrambenu sigurnost za sve", kategorički je komentirala. 

Što je konkretno pokazao? 

GFSI rezultat svoj je vrhunac dosegao 2019. godine. Možda bi bio u porastu i prošle i ove, da nije bilo pandemije. Pad je u ovogodišnjem izvješću zabilježen u svim regijama i nacijama s različitim razinama prihoda.

Kao što se može vidjeti na interaktivnoj karti, europske zemlje s visokim prihodima i dalje imaju vrlo visok indeks. Na prvom je mjestu Irska s indeksom 84, na drugom je Austrija (81,3), a na trećem Velika Britanija (81). Finska je na četvrtom mjestu s indeksom 80,9, a na petom Švicarska (80,4). 

Kako stoji u izvješću, Irska je u posljednjih deset godina uspjela smanjiti troškove hrane, a ondje se dogodio i veliki napredak u istraživanjima i razvoju poljoprivrede čime se smanjio gubitak hrane, a povećala dostupnost one kvalitetne. Naglašava se kako tamošnja vlada svojom politikom drži do visokih prehrambenih standarda. 

U Irskoj razvijaju poljoprivredu (Foto: Depositphotos/Steve_Allen)

Poboljšanja su zabilježena i zemlje poput Tanzanije, Omana i Kine. S druge strane, s najnižim indeksom su podsaharske afričke zemlje gdje je Burundi najniže rangirana s indekosm od 34,67. 

Gledamo li zemlje u našoj regiji, na karti se nalazi tek Srbija. Dakle, ne postoji indeks za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. 

Kada je riječ o zemljama iz nešto šireg okruženja, Italija se nalazi na 18. mjestu (76,4), Rumunjska na 29. (72,4), Mađarska na 31. (72,1) te Bugarska na 38. mjestu (70,5). 

Srbija s 52. pala na 60. mjesto

Vratimo se na susjednu Srbiju koja je u odnosu na prošlogodišnje 52. mjesto (63,2) na listi od 113. zemalja s ovogodišnjim indeksom od 61,4 pala na 60. mjesto. 

Kao i prošle godine, najbolje je rangirana po pristupačnosti hrane (36.) s indeksom od 82,6. U kategoriji dostupnosti je gotovo pri dnu, na 105. mjestu s indeksom 38,4. Kvaliteta i sigurnost je Srbiju s indeksom od 81,1 stavila na 37. mjesto dok su ju prirodni resursi i otpornost s indeksom od 44,7 poizicionirali na 81. mjesto. 

Dostupnost hrani je najproblematičnija

Promotrimo li detaljnije kategoriju dostupnosti hrane koja je u Srbiji najlošija, uočit ćemo kako na nju najviše utječe nestabilnost poljoprivredne proizvodnje koja je manja za "debelo crvenih" 61 posto u odnosu na prosjek. Kada je riječ o politici sigurnosti i pristupa hrani, ona je 43,8 posto ispod prosjeka. 

Crvene se i "kružići" u kategoriji prirodnih resursa i otpornosti gdje je ispod prosjeka (-43,3) najviše pokazatelj "politička odluka o prilagodbi". 

Kao prednosti Srbije istaknuti su dobro razvijeni programi mreža za sigurnost hrane te prehrambeni standardi. Visok je i udio stanovništva ispod globalne crte siromaštva (90,4). 

Zašto na popisu nema Hrvatske?

Zanimalo nas je, zbog čega Hrvatska nije među državama u kojoj se istražuje prehrambena sigurnost. Upit smo poslali Ministarstvu poljoprivrede od kojega do zaključenja članka nismo dobili odgovor, te Hrvatskoj agenciji za hranu i poljoprivredu (HAPIH) odgovaraju kako je Globalni indeks prehrambene sigurnosti osmislio i konstruirao Economist Impact, a sponzorira ga Corteva Agriscience™ koji s katalogom svojih proizvoda ima stranice namijenjene Hrvatskom tržištu. 

"Stručni tim Economist Impact-a ima potpunu i konačnu uredničku kontrolu nad svim sadržajima, uključujući prikupljanje podataka, analizu i predviđanje. Oni ažuriraju model svake godine kako bi zabilježili višegodišnje promjene strukturnih čimbenika koji utječu prehrambenu sigurnost", stoji u odgovoru HAPIH-a gdje naglašavaju kako treba napraviti razliku između prehrambene i sigurnosti hrane kojom se oni bave. 

"Centar za sigurnost hrane kao ustrojstvena jedinica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu obavlja znanstvene i stručne poslove iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje kao nacionalna referentna točka za procjenu rizika u ta dva područja", podsjećaju zaključivši kako sukladno Zakonu o hrani, nadležna tijela za njegovu provedbu i propise su ministarstvu nadležno za poljoprivredu te ministarstvo nadležno za zdravlje. 


Tagovi

Globalni indeks sigurnosti hrane Sigurnost hrane Hrana Srbija Irska Pristupačnost Dostupnost Kvaliteta Prirodni resurski Otpornost


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako i gdje je završio džem od šljiva koje su mogle postati odlična rakija ;)

#jerutjehenemauvodi