U IPARD-u je isplaćeno samo 3% sredstava

Kakva će se ulaganja financirati najavljenim natječajem u mjerama 101 i 103 i u kojem iznosu?
U mjeri 101 dopuštena su ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju u sektorima mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, jaja, voća i povrća te u sektoru žitarica. Najviši prihvatljivi iznos je 900.000 eura, na osnovi kojega se odobrava nepovratna potpora koja može iznositi i do 75 posto.

U mjeri 103 dopuštena su ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda, a ta mjera pokriva i sektore mlijeka i mljekarstva, prerade mesa, ribarstva, prerade voća i povrća, vinarstva te sektor maslinovog ulja. Najviši prihvatljivi iznos je 3.000.000 eura, od čega se može dobiti nepovratna potpora u iznosu do 50 posto prihvatljivog ulaganja. Naša iskustva pokazuju da je podjednak interes za mjeru 101 i 103 iako mjera 103 nosi mogućnost puno većeg povrata ako je riječ o većoj investiciji.

Za kakve se projekte najčešće traže sredstva?
U mjeri 101 najčešće je riječ o gradnji, rekonstrukciji i opremanju objekata, kao što su gradnja i opremanje objekata za držanje životinja, najčešće muznih krava, podizanje novih nasada voća i gradnja hladnjača ULO za skladištenje, gradnja plastenika i staklenika za proizvodnju povrća. U mjeri 103 prijavljuju se projekti gradnje i opremanja objekata za preradu mesa, najčešće klaonica, radi usklađivanja sa standardima EU na području javnog zdravstva, zatim gradnja i opremanje objekata za preradu riba, gradnja i opremanje objekata za preradu voća i povrća i opremanje objekata u sektoru vinarstva.

Koje se pogreške najčešće javljaju u prijavi projekta, a koje u provedbi, i mogu li uzrokovati da Agencija ne prizna nastali trošak?
Najčešće pogreške u prijavi projekata odnose se na prikupljanje ponuda, a problemi nastaju kada one nisu prikupljenje u skladu s IPARD-ovim pravilnikom. Osim toga, česta je pogreška nedostavljanje pravomoćne građevinske dozvole ili rješenja o uvjetima gradnje kada je to nužno za provedbu projekta. U provedbi se pogreške najčešće događaju zato što investitori ne prijave promjene u projektu, odnosno izvedu promjene i o tome ne obavijeste Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, što znači da ona takvu promjenu ne može odobriti. U nabavi se može isporučiti pogrešna opreme, odnosno ona dostavljena ima drukčije tehničke karakteristike ili je riječ o drukčijem modelu. Često porijeklo nabavljene opreme ne odgovara onome u ponudi, dakle ona je proizvedena u zemljama koje nisu u IPARD-ovu pravilniku. Osim toga, pojedini investitori ne mogu ili nisu ishodili potrebne dozvole na kraju ulaganja.

Pravilnikom nije dobro specificirano u kojim slučajevima nepravilnosti Agencija neće priznati kompletno ulaganje ili samo dio u kojem se potkrala pogreška. Zbog toga investitori i konzultanti do zadnjeg trenutka strepe hoće li projekt biti sufinanciran i u kojem iznosu.

Zbog čega je u IPARD-u iskorišteno najmanje sredstava i kakvi su kapaciteti nadležnih tijela?
Podatak kojim raspolažemo jest da je isplaćeno samo tri posto, a ugovoreno 40-ak posto alokacije, a razloga je više. IPARD tek se 2010. počeo provoditi, što je dosta kasno u odnosu na programsko razdoblje koje obuhvaća, od 2007. do 2013. godine. Jedan od razloga je i neinformiranost investitora o mogućnostima dobivanja nepovratne potpore, za što je djelomično odgovorna država jer ne postoji dovoljno edukacija i radionica o programu, a i kada se dogode, nisu dovoljno dobro medijski popraćene tako da mnogi koje program zanima ne doznaju za to. Osim toga, imamo nepovoljno gospodarsko stanje u državi, koje ne pogoduje odluci o novim investicijama, a mogućnosti kapitalnih ulaganja, koje su donedavno bile dostupne investitorima s jednostavnijom procedurom u odnosu na IPARD-ovu, odvlačila su investitore od prijavljivanja. Nakon ukidanja takvih mogućnosti, interes investitora za IPARD je povećan, a boljoj apsorpociji pridonijelo bi pojednostavljenje i ubrzanje procedure i obrade prijava. Od početka tog programa za svaki sektor ulaganja postoje specifični kriteriji koje investitori moraju ispuniti, a vezani su najčešće uz kapacitete proizvodnje koji možda nisu najbolje postavljeni te zbog toga ih brojni investitori ne mogu ispuniti.

Kad je riječ o kapacitetima, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, koja je nadležna za provedbu tih postupaka, došla do gornje granice ako uzmemo u obzir prosječan broj zaprimljenih prijava po natječaju i kompleksnost procedure, unatoč činjenici što njihovi zaposlenici ulažu golem trud. Stoga ne vjerujem da će poštovati zakonske rokove obrade prijava bez reorganizacije poslovanja ili dodatnog zapošljavanja jer se očekuje veći interes investitora u sljedećoj godini, pogotovo zbog informacija da će dio poljoprivredne mehanizacije, koji nije bio prihvatljiv, od sljedeće godine to postati.

Može li Hrvatska poljoprivreda uopće opstati bez takvih potpora i kolika će biti iskoristivost komponente na kraju provedbe programa IPA?
Naše financijske analize pokazuju da će proizvođači koji ne budu koristili investicijske potpore srednjoročno i dugoročno otpasti iz proizvodnje jer će im udjel fiksnih troškova u konačnoj cijeni proizvoda biti zantno viši od konkurencije. Naime, investicijskom potporom od 50-ak posto po projektu iznos fiksnog troška može se smanjiti od 20 do 40 posto, ovisno o ostalim fiksnim troškovima. Mnogi poduzetnici iz drugih sektora, ali i obični građani, s ljubomorom i zavišću gledaju na poljoprivredno-prehrambeni sektor zbog navodno visokih potpora i poticaja koje ostvaraju. Međutim, one postoje samo kako bi naši proizvođači mogli konkurirati nižim cijenama koje na tržištu EU nudi europska konkurencija.

Budući da je ugovoreno 40-ak posto sredstava u sedam natječaja, od čega bi trebalo biti isplaćeno 90 posto, možemo se nadati da će ugovoreni iznos do kraja IPARD-a biti između 80 i 90 posto, ali to ovisi o spremnosti investitora na nove investicije, kao i o broju raspisanih natječaja Agencije.