• Poljoprivreda
  • 07.01.2009.

U Hrvacama proizvodnja 250.000 pršuta godišnje

Pršut koji se na domaće tržište uvozi iz inozemstva i prodaje kao 'dalmatinski pršut', u zemljama izvan Hrvatske ne smije se nazivati pršutom, kaže Jakov Lovrić

  • 4.374
  • 216
  • 0

Privatna tvrtka MEL - mesnica Lovrić - poznata u proizvodnji kvalitetnih dalmatinskih pršuta u Hrvacama. Uspješno posluje više od tri desetljeća te je dosad osvojila više visokih priznanja na nacionalnim i međunarodnim sajmovima. Prije petnaest godina Lovrći su pokrenuli i proizvodnju kvalitetnih pršuta, salame i kobasica. Danas njihova tvrtka ima modernu klaonicu, suvremeni pogon za polutrajne proizvode u Hrvacama nadomak ceste D-1 Zagreb-Sinj-Split, osamnaest prodavaonica i mesnica od Splita, preko Sinja, Vrlike, Knina, Zadra, Paga... Tvrtka surađuje s kooperantima i u Slavoniji i Podravini. To nam je ovih dana potvrdio direktor MEL-mesnica Jakov Lovrić ističući kako u potrazi za stručnom radnom snagom na širem sinjskom području nema poteškoća.

»Pršut koji se na domaće tržište uvozi iz inozemstva, u zemljama izvan Hrvatske ne naziva se niti se smije nazivati pršutom. Španjolski pršut, koji je prepoznatljiv u cijelom svijetu, košta 250 kuna, i to, s kosti. Taj se proizvod strogo kontrolira kao i uzgoj svinja, te se tako stvarno dobije dobra kvaliteta. Kilogram našeg pršuta je nešto više od 100 kuna i mislim da je cijena podcijenjena. Ali mi imamo i velikih problema zbog pršuta koji na domaće tržište dolaze najviše iz Italije i Španjolske, te se prodaju pod 'dalmatinskim pršutom'. Talijani taj pršut nazivaju 'matunela' jer ga ne smiju nazvati pršutom. Ali kao 'dalmatinski pršut' prodaje se gotovo u svim našim poslovno-trgovačkim centrima. Tako će biti sve dok ne zaštitimo naš dalmatinski pršut. To će najvjerojatnije biti u 2009. godini pa se nakon toga strani proizvodi neće moći deklarirati kao dalmatinski pršut - na njima će pisati talijanski špek, 'matunela' ili slično«, priželjkuje Jakov Lovrić.

Na upit, može li hrvatska svinjska prerađivačka mesna industrija svoje proizvode plasirati na tržište Europske unije, Lovrić podsjeća kako Hrvatska na to ima zabranu koja traje već dvije godine. Naime, EU je propisala da zemlje, koje cijepe svinje protiv svinjske kuge, ne mogu izvoziti svoje proizvode. No kako je Hrvatska prestala cijepiti svinje protiv te bolesti, moći će izvoziti dalmatinski pršut i na svjetsko tržište.

»Proizvođači pršuta u Hrvatskoj su još tako mali, da je od njih svih jači samo jedan svjetski pršutar. Primjerice, jedan talijanski proizvođač godišnje proizvodi milijun komada pršuta, a svi mi u Hrvatskoj upola manje, bez obzira na naše ambicije«, dodaje Lovrić.

Inače, tvrtka MEL mesnica Lovrić, gradi novi proizvodni pogon na površini od 70 tisuća metara četvornih u Hrvacama, kapaciteta 250 tisuća komada pršuta godišnje, s naglašenim planom izvoza.

»Samo čekamo zaštitu načina proizvodnje 'dalmatinskog pršuta', našeg brenda, kako bismo mogli anulirati uvoznike koji ga pod tim nazivom prodaju na našem tržištu. Samo ćemo poslije zaštite našega pršuta moći formirati i njegovu cijenu i doći do ujednačenih standarda. Ujedno ćemo moći organizirati zajedničku proizvodnju svih proizvođača u Dalmaciji, te stvoriti izvozni brend«, otkriva Jakov Lovrić. Podsjeća kako je Hrvatska imala potporu Sapp fonda. No, on je poticao samo poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo - farmere i mljekare - ali ne i uzgajivače svinja i proizvođače pršuta.

»Lani se o tome razgovaralo s ministrom poljoprivrede, da se aplicira i ta naša proizvodnja od nacionalnog značenja. Nadamo se da ćemo se ipak 2009. moći koristititi sredstvima fondova, izgraditi veće pršutane, kupiti postrojenja, primijeniti suvremeniju tehnologiju i dobiti kvalitetniji proizvod i za izvoz. Što se tiče recesije, ona neće toliko zahvatiti malo i srednje poduzetništvo, posebice ne proizvođače koji su traženi na tržištu«, ocjenjuje Lovrić. Dodaje da je naše bogatstvo u bogatoj tradiciji proizvodnje dalmatinskog pršuta od čega se ne smije odstupiti, jer tu smo najjači.
Nedjeljko Musulin