• Poticaji
  • 25.09.2010.

U EU poticaji i za rast korova!

Analitičari predviđaju da će se ulaskom Hrvatske u Uniju smanjiti domaća proizvodnja hrane

  • 3.365
  • 165
  • 0

Hrvatsku poljoprivredu od ulaska u Europsku uniju dijele dvije sjetve i jedna žetva, što u poljoprivrednom kalendaru znači manje od 500 dana za zahtjevnu prilagodbu Unijinim standardima u proizvodnji hrane. Do kraja ove godine zaključit će se pregovori o poglavlju 11. što se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvitak, koje su gotovo sve zemlje kandidatkinje ostavljale za kraj pregovaračkog procesa, pa tako i Hrvatska.

No, od ishoda pregovaračkog procesa u Bruxellesu strepe deseci tisuća hrvatskih poljoprivrednika, kojih je registrirano 192.000 u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Među njima ima i onih bez zemlje, pčelara, kao i kumica s tržnica, jer bez registracije OPG-a prije osam godina nisu mogli prodavati svoje proizvode na tržištu.
Analitičari predviđaju da će se ulaskom Hrvatske u EU smanjiti domaća proizvodnja hrane, što se dogodilo svim novim članicama Unije, a broj ljudi koji će ostati bez posla u poljoprivredi mogao bi biti višestruko veći od 12.000 koliko bi moglo biti nezaposlenih ako se zatvori šest najvećih brodogradilišta. Više od polovice registriranih poljoprivrednika u Hrvatskoj, njih oko 100.000, ima manje od jednog hektara površina, što je minimum za dobivanje poticaja. Pokušaj države da veže poticaje uz najmanje tri hektara zemljišta nije prošao, iako se u Hrvatskoj koristi manje poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu u odnosu na EU, gdje prosjek za komercijalne poljoprivrednike iznosi 8,5 hektara.

No, veličina domaćeg tržišta, kao i udjel domaće poljoprivrede u poljoprivredi Unije doseže samo 0,6 posto. Dodana vrijednost hrvatske poljoprivrede godišnje iznosi manje od milijardu eura. Ipak, Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju predviđa porast udjela izravnih plaćanja za sve vrste poljoprivredne proizvodnje, odnosno 100 milijuna eura više od 2011. do 2013. godine nego sada za poljoprivredne potpore.
Zbog gospodarske krize, ove je godine uslijedio pad potpora u poljoprivredi pa će za poticaje biti isplaćeno 2,19 milijardi kuna. Pritom će poticaji za mlijeko biti isplaćeni u stopostotnom iznosu, a svi ostali u iznosu od 60 posto. Poticaji za pšenicu smanjeni su sa 2250 kuna po hektaru na 1900. Samo u prva četiri mjeseca ove godine za potpore je isplaćeno 1,5 milijardi kuna. Uz to, u prvoj polovici godine isplaćeno je oko 150 milijuna kuna za investicijske potpore kapitalnim ulaganjima, tj. riješeni su svi zahtjevi zaostali iz prethodnih godina. Bruxelles je već prihvatio da potpore svinjogojstvu koje će, kao i domaća proizvodnja mlijeka, biti najviše na udaru, ostanu tri godine nakon što Hrvatska, kako se očekuje, 2012. uđe u Uniju.

Za potpore u poljoprivredi država iz godine u godinu izdvaja sve više. U odnosu na 2005. poljoprivredna potpora je 2009. godine bila 65 posto viša dosegnuvši 3,6 milijardi kuna, dok je istodobno državni proračun povećan 25 posto. Ipak, ukupne potpore u državnom proračunu RH pet do šest puta su više nego one u EU pa je njihovo kresanje vrlo izgledno. U Ministarstvu poljoprivrede vjeruju da bi potpore u poljoprivredi trebale u konačnici iznositi 800 milijuna eura, što je dvostruko više nego prije recesije.
Potpore su davanja da bi se povećala konkurentnost domaće poljoprivrede koja zaostaje po prinosima za razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Hrvatski agrar, osim u proizvodnji duhana koji na europskom tržištu ima udjel od gotovo šest posto, nigdje nije veći od dva posto, što znači da je udjel hrvatske poljoprivrede u Unijinoj gotovo na razini statističke pogreške.
Austrija uz 333 eura poticaja po hektaru ima i poticaje za očuvanje biološke raznolikosti, a to u praksi znači da dva susjeda ostave pola metra korova i melioracijski kanal između polja. Ne prskaju korov herbicidima pa i za to dobiju još 110 eura po hektaru. Ne bace li više od dva kilograma pesticida po hektaru, dobiju još 90 eura.

Zadnja godina primjene izravnih plaćanja poticaja po nacionalnom modelu u Hrvatskoj bit će 2011. Ta godina bit će referentno razdoblje za utvrđivanje dodatnih prava u pojedinim osjetljivim sektorima. Hrvatska je odredila osam osjetljivih poljoprivrednih sektora - riječ je o mlijeku, kravama muzarama, ovcama i kozama, goveđem mesu, krmačama, ali i duhanu, šećernoj repi i maslinovom ulju, na koje će se primjenjivati nacionalna rezerva za plaćanja osjetljivih sektora. Radi se o 50 milijuna eura. Predviđena su i posebna prava za farme bez zemlje koje se bave proizvodnjom mlijeka, odnosno goveda, ovaca i koza.
Usporedba sa zemljama Unije pokazuje da je Hrvatska sad u sredini kad je riječ o visini potpore po poljoprivrednom gospodarstvu. Prosječna potpora od 3850 eura niža je od prosjeka za stare zemlje članice, njih 15, gdje približno iznosi 6000 eura, ali je više nego dvostruko veća od prosječne potpore po gospodarstvu u novim članicama Unije kojih je 12. Udjel broja korisnika potpore u Hrvatskoj - 47 posto u odnosu na ukupno 192.000 registriranih gospodarstva, nešto je manji od prosjeka za nove članice Unije, te bitno niži od prosjeka starih članica. Prosječne potpore po hektaru, nakon njihova kresanja u doba krize, iznose 300 eura u odnosu na 333 eura u Uniji.
U EU ima gotovo 14 milijuna poljoprivrednih gospodarstava koja koriste 182 milijuna hektara zemljišta, dok je hrvatski udjel tek 0,7 posto. Ipak, tek će novi sustav za identifikaciju zemljišnih čestica (ARKOD) pokazati stvarno korištenje zemljišta i dobivenih poticaja. Na pragu ulaska u Uniju, u Hrvatskoj trenutno 60.000 korisnika poticaja prima godišnje između 20.000 i 25.000 kuna poticaja, te oni nemaju mnogo šanse biti konkurentni na velikom europskom tržištu. No, 17.500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s više od 25.000 kuna godišnje mogu se natjecati u EU ako im se omoguće jednaki uvjeti proizvodnje.

Čobanković: Za poljoprivredu dvostruko više novca

Ulaskom Hrvatske u EU domaća poljoprivreda dobit će znatno širi financijski okvir, tj. više novca, što znači više od šest milijardi kuna godišnje, dok je u najboljoj godini, 2008., poljoprivredni proračun iznosio 3,6 milijardi kuna godišnje, ističe ministar Petar Čobanković. Kad je riječ o administrativnoj prilagodbi, za nas je od iznimne važnosti napredak u uspostavi Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, jer će putem te institucije poljoprivrednici ostvarivati potporu nakon ulaska u Uniju. Sve zemlje članice obvezne su uspostaviti integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) kojim se dodjeljuju, prate i nadziru izravna plaćanja poljoprivrednicima. Konačni rok za primjenu IAKS-a je kraj 2011. S tim u vezi proveli smo pilot-projekte na šest lokacija gdje su testirane generalne procedure tog sustava i softverske podrške. Projektom je obuhvaćeno više od 700 poljoprivrednih gospodarstva. Sve će to stvoriti praktičnu podlogu za primjenu ARKOD-a, novog upisnika svih korištenih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, jer se u protivnom neće moći koristiti poticaji. Bez tih administrativnih priprema neće se moći povlačiti sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U Uniji se od lani više izdvaja za regionalni razvoj, nego za poljoprivredu. Riječ je o gotovo milijardu eura koja će nam biti na raspolaganju, ali moramo biti spremni u konačnici i iskoristiti ta sredstva.

Za razvoj sela na godinu 352 milijuna eura

U Uniji se sve više potiče ruralni razvoj budući da tamošnjoj poljoprivrednoj proizvodnji zbog gotovo stopostotne samodostatnosti u proizvodnji hrane padaju otkupne cijene. Za mjere ruralnog razvoja Hrvatska očekuje približno 483 milijuna eura od 2012. do 2013. godine, te 144 milijuna eura za tržišne mjere i izravna plaćanja u poljoprivredi. Procijenjeni puni godišnji iznos omotnice za izravna plaćanja je 373 milijuna eura, što ne uključuje iznos za još uvijek minirane površine koji nažalost nije mali, te 352 milijuna eura za ruralni razvoj.

Grivičić: Dobro smo došli u EU jer im nismo konkurencija

Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) kaže da se za nedavnog posjeta Bruxellesu mogla osjetiti solidarnost europskih poljoprivrednika, barem onih iz Udruženja europskih poljoprivrednih komora, gdje je HPK dobila status pridruženog člana. Dodaje da je hrvatski poljoprivrednicima, jasno rečeno da hrvatska poljoprivreda, koja sa 0,5 posto sudjeluje u poljoprivredi EU-a, njima nije opasnost, odnosno konkurencija. EU je, kaže, procedura i birokracija, koja se mora ispoštovati, a ako su to mogli Slovenci ili Poljaci, pa možemo i mi. Samo se, kaže, moramo bolje ekipirati. Stoga držim da je dobro da je poljoprivredno-savjetodavna služba sad u okviru HPK-a, kako bi mogli povući sredstva iz EU fondova. No, ubijaju nas visoke kamate, koje su više nego duplo veće nego u EU, od 10 do 12 posto, a to onda poništava isplativost poljoprivredne proizvodnje.

Autor: Marinko Petković


Tagovi

Poticaji EU standard Upisnik Zakon Ministarstvo poljoprivrede Arkod

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi