• Poljoprivreda Turske
  • 11.06.2016. 10:30

Turska - poljoprivredna kraljica Bliskog Istoka

Turska, ili kako se naziva - Njemačka Bliskog Istoka, jedna je od vodećih zemalja svijeta u proizvodnji hrane.

Foto: wherenowbarney.com
  • 3.405
  • 128
  • 0

Poljoprivredni sektor Turske, poznate po izvorištima bogatih rijeka Eufrata i Tiigrisa, samo je odjek nekadašnjeg bogatstva drevne Mezopotamije. Ipak, s povoljnim geografskim značajkama i klimom, velikim površinama pogodnima za poljoprivredu i velikim zalihama vode, Turska je jedna od vodećih zemalja svijeta u proizvodnji hrane.

Turska zapošljava više od četvrtine radne populacije zemlje (43%) baš u poljoprivredi, što je 7.1% BDP-a. Od 2002. do 2014. financijski doprinos poljoprivrednog sektora BDP-u se povećao za 43%, i iznosi oko 57 milijardi dolara.

Turska - Njemačka Bliskog Istoka

Turska je sedmi svjetski proizvođač hrane - a vodeća je u proizvodnji sušenih smokava, lješnjaka, grožđica te sušenih marelica, kao i jedan od najvećih proizvođača meda.

Turska je pojačala proizvodnju mlijeka u prošloj 2015. pa je postala i najveći proizvođač mlijeka u svojoj regiji. U Turskoj raste oko 11 tisuća biljnih vrsta, dok je sveukupan njihov broj u Europi oko 11 i pol tisuća!

Među najvećim izvoznicima

Ova iznimna bioraznolikost i prirodna bogatstva omogućuju Turskoj zadržavanje pozitivne tržišne pozicije kao jedne od najvećih izvoznika poljoprivrednih proizvoda u istočnu Europu, Bliski istok i sjevernoafričku regiju.

Vrijednost proizvodnje žitarica u turskoj poljoprivredi iznosi 57%, životinjskih 34%, šumarskih 6% i ribarskih proizvoda 3%. Još jedna karakteristika turske poljoprivrede je mala veličina gospodarstava. Aktivno je oko 4 milijuna obiteljskih gospodarstava. 67% farmi obrađuje od 0.1 do 5 hektara, (22% poljoprivrednog zemljišta), dok samo 33% gospodarstava obrađuje više od 5 hektara - što čini 78% dostupnog poljoprivrednog zemljišta.

Širenje tradicionalnih domaćih proizvoda na strana tržišta

Globalno, Turska izvozi 1.781 vrstu poljoprivrednih proizvoda u 190 zemalja, gdje zaradi 16.8 milijardi dolara. Mliječni proizvodi, poput jogurta, kefira, mlijeka i sira uključeni su u svakodnevni jelovnik tradicionalnih Turaka. Artisan - vrsta sira, dominira mliječnim tržištem Turske, stoga investitori vide veliki potencijal u njegovu širenju na ostala tržišta.

Investicije u agrobiznis

Turska želi postati i regionalni centar sirovine za poljoprivrednu proizvodnju. Tako turska Vlada nudi razne pogodnosti agroinvestitorima kako bi razvijala agrobiznis. Investicije se baziraju na podsektorima prerade voća i povrća, stočne hrane, žive stoke, peradi, mliječne industrije, funkcionalne hrane, ribe te distribucije, plastenicima, navodnjavanju i gnojidbi.

Do 2013. cilj je biti među TOP 5 globalnih proizvođača hrane. Planovi su ambiciozni, a uključuju dostizanje poljoprivrednog BDP-a u vrijednosti od 150 milijardi dolara, izvoza u vrijednosti od 40 milijardi dolara, 8.5 milijuna hektara navodnjavanih površina (sa sadašnjih 5.4 milijuna ha) te prvo mjesto na ribarskom tržištu EU.

Niska proizvodnja po jedinici površine

Proizvodnja je po jedinici površine, unatoč velikim potencijalima niska pa je takav i prihod proizvođača. Ruralni egzodus nije zaobišao ni tursko selo. Sve veći proizvodni troškovi, nedostatni tržišni mehanizmi, ovisnost o sezonskim padalinama stavlja na kušnju i turske poljoprivrednike.

Kako religija utječe na poljoprivredu?

Turska je među TOP 10 proizvođača i potrošača pšenice u svijetu. To je žitarica broj 1, dok je najvažnija uljarica suncokret. Kako je stanovništvo 99% muslimanske vjeroispovijesti, to uvelike utječe i na poljoprivredu. Turci su potpuno orijentirani na biljna ulja, najviše suncokretovo. Turska proizvede pola milijuna tona leće godišnje, a to je najvažnija leguminoza. Od industrijskog bilja tu su u značajnoj količini šećerna repa, duhan i pamuk.

Pšenica i suncokret osnova plodoreda

Među žitaricama najviše se proizvodi pšenica (oko 20 milijuna tona), ječam i nešto manje kukuruz kojega je teško uzgajati zbog sušne klime. Iako se siju na oko 4% površina, povrtlarske kulture sudjeluju sa preko 19% u ukupnoj vrijednosti turske poljoprivrede. Najvažnije povrće, po proizvedenoj količini, je rajčica, slijede krumpir, krastavac i luk. Turska ima i značajne površine pod jabukama.

Ratarski proizvodi čine velik dio izvoza Turske. Slično je i što se tiče voća i povrća. Čak 43% ukupnog izvoza Turske poljoprivrede čine voće i povrće, dok je u EU to samo 15%. Duži niz godina Turska je treći izvoznik voća i povrća u svijetu, odmah iza SAD i EU. Uslijed velikog izvoza voća i povrća, uvodi se certifikacija ovih proizvoda, što im podiže konkurentnost na svjetskom tržištu.

Najveći proizvođač ovčjeg mlijeka

Prirodni uvjeti pogoduju razvoju stočarske proizvodnje. Međutim, najveći broj gospodarstava ima svega nekoliko grla stoke, prvenstveno za vlastite potrebe. Još uvijek dominiraju tradicionalni sustavi uzgoja (prilično ekstenzivni), siromašna ishrana grla, a veterinarska kontrola nije na visokoj razini. Ipak, posljednjih nekoliko godina primjetne su tendencije da se proizvođači sve više opredjeljuju za intenzivnije sustave proizvodnje.

U proizvodnji mesa tri četvrtine čini govedina i oko 20% ovčetina. Proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjeluje sa 8,5%. Turska je najveći proizvođač ovčjeg mlijeka u svijetu sa oko 800.000 tona.

Većina izvoza orijentirana na EU

Najveći trgovački partner Turske je EU, gdje je usmjereno 45% poljoprivrednog izvoza. Strukturu poljoprivredno‐prehrambenog uvoza možemo okarakterizirati kao znatno diverzificiranu.

Ministarstvo poljoprivrede podupire proizvodnju žitarica, duhana, čaja, šećerne repe, suncokreta i soje. Subvencioniraju se inputi za poljoprivrednu proizvodnju, kao što su: gnojivo, sjeme i pesticidi. Mjere ministarstva za unapređenje poljoprivrede usmjerene su i ka poboljšanju stočarstva i to kroz mjere koje se odnose na poboljšanje pasminskog sastava i obilježavanja stoke.

Foto: wherenowbarney.com


Povezana biljna vrsta

Lijeska

Lijeska

Sinonim: Lješnjak, lješnik | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do ožujka.... Pročitaj više »

Tagovi

OPG Krivić Pčelarstvo Proizvodnja meda Aronija Matičnjak Kadulja Lješnjak Pčelari Košnice Netaknuta priroda Kopački rit Slavonsko tržište


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas