Trgovinski rat

Uvođenje punih carina za pet grupa prehrambenih proizvoda iz Hrvatske koji se izvoze u BiH, među kojima su meso i mesne prerađevine, mlijeko i prerađevine i dr., doveli su u pat poziciju hrvatsku prehrambenu industriju. Cijene hrvatskih proizvoda u BiH u samo su par dana počele rasti u njihovim trgovinama i to od 30 pa čak do 60 posto, a pojedini proizvođači odlučili su čak smanjiti izvoz u susjednu državu jer im se on u sadašnjoj situaciji ne isplati.

‘Lijanovićev zakon’

Sa tzv. Lijanovićevim zakonom o zaštiti domaće proizvodnje, koji je na snagu stupio 1. srpnja, nezadovoljni su i institucije susjedne države, ali i sama prehrambena industrija koja strahuje od hrvatskih protumjera.

Predstavnici jedne od većih mljekara u BiH potvrdili su nam da i oni pokušavaju utjecati na vlastite institucije da ukinu zakon jer bi hrvatske protumjere mogle napraviti kaos u otkupu mlijeka u BiH, budući da velike količine izvoze upravo u Hrvatsku.

Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić kaže kako se krenulo u oštru diplomatsku ofenzivu da se sadašnja situacija razriješi jer nanosi velike gubitke hrvatskim izvoznicima. - Prilikom posljednjeg sastanka u Sarajevu ministar vanjske trgovine Mladen Zirojević nam je potvrdio kako se radi o štetnom zakonu koji može narušiti gospodarsku suradnju - kaže Pankretić.

Dodaje kako će Hrvatska zajedno s drugim zemljama za koje je BiH uvela pune carine diplomatski pokušati osporiti ovaj zakon, a razmatraju se i proutmjere koje bi osim trgovinskih mogle ići i korak dalje budući da veliki dio roba iz BiH u tranzitu prelazi preko Hrvatske.

Punjenje proračuna

Kreator spornog zakona Jerko Ivanković Lijanović kaže kako je on uputio hrvatskoj strani pismo u kojem je zatražio konzultacije kako bi se dogovorilo ukidanje zakona i pronalaženje boljeg načina kojim bi se od prevelikog uvoza zaštitila poljoprivreda susjedne BiH.

Ministar Pankretić kaže kako je ovakav Lijanovićev poziv neozbiljan jer se postavlja pitanje koja je onda bila svrha donošenja zakona. Ivanković Lijanović tvrdi da će proračun BiH od uvođenja carina imati koristi jer će se mjesečno slijevati dodatnih pet do šest milijuna eura.

Slabije poslovanje

Hrvatski izvoznici poput Vindije i Dukata koji su najugroženiji za sada šute i ne žele davati izjave koliku će imati štetu zbog većih carina. U koprivničkoj Podravci ističu kako će carine opteretiti njihove proizvode, koji podliježu tom zakonu u rasponu od 20-60 posto, ovisno o kojoj se tarifnoj grupi proizvoda radi.

- Taj zakon će bitno utjecati na cjenovnu konkurentnost naših proizvoda u odnosu na cijene proizvoda domaćih proizvođača i cijene proizvoda iz zemalja EU. Naravno da će se ta dodatna opterećenja odraziti i na cijene na polici, što je istodobno udar i na ionako slabu kupovnu moć potrošača u BiH - kaže pomoćnik direktora Podravke za tržište BiH Milan Šarlija. Dodaje da će ove carine ako se održe na duži rok, za mesne prerađevine, pića, voće, povrće bitno utjecati i na profitabilnost Podravkinog poslovanja u BiH.

Autor: Miroslav Kuskunović