Trgovanje poljoprivrednim zemljištem

Agencija za poljoprivredno zemljište umjesto okrupnjavanju, pridonijet će usitnjavanju poljoprivrednog zemljišta, a potaknut će i prodaju zemljišta na crno.
Smatra to Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje, koja, kako ističe njezin tajnik Stanko Zdravčević, još čeka odgovor na tužbu koju su prije nekoliko mjeseci uputili Ustavnom sudu jer smatraju da se pokušava kršiti njihovo neprijeporno pravo na vlasništvo.
Naime, prema Zakonu, kada (i ako) Agencija za poljoprivredno zemljište započne s radom 1. srpnja ove godine, želi li netko prodati svoje poljoprivredno zemljište, neće to moći učiniti komu želi, već isključivo toj državnoj instituciji, koja je još uvijek u osnivanju, a s radom je zapravo trebala započeti još 1. siječnja ove godine. Zbog nedostatka novca, njezin ustroj, kao i zapošljavanje novih djelatnika, prolongiran je.

Izlika za nepotrebna zapošljavanja

- Seljaci bi još i mogli prihvatiti da se preko Agencije prodaje zemljište koje je u državnom vlasništvu, ali privatno - ne. I seljaci u EU su trgovali 50 godina poljoprivrednim zemljištem kako su htjeli, primjerice Francuska koja je tek nedavno osnovala agenciju za zemljište, ili Poljska koja je specifična po tomu jer ima velike površine poljoprivrednog zemljišta, ali ne privatnog već državnog. Mi smatramo da je kod nas osnivanje Agencije samo izlika za nova nepotrebna zapošljavanja - kaže Zdravčević, te dodaje kako trenutno u Hrvatskoj nema većeg prometa poljoprivrednim zemljištem.
- U zadnje je vrijeme primijećena nova pojava na selu. Seljaci, naime, između sebe jedan drugom “daruju” poljoprivredno zemljište, potom ga plaćaju na crno u kešu na ruke iz razloga što je to najbrži i najjednostavniji način prodaje zemlje, naravno u slučaju da postoji puno povjerenje između zainteresiranih strana.

Zdravčević smatra da će se, kad Agencija profunkcionira, 99 posto poljoprivrednog zemljišta "prodavati putem darovnih ugovora”. Osobno, kako dodaje, zna za već dva takva slučaja kada je prodano više od pet hektara poljoprivrednog zemljišta zbog hitnosti (potreba liječenja).
- Mi očekujemo da će Ustavni sud uvažiti našu tužbu i ukinuti Agenciju jer ona neće ubrzati promet zemljištem već će ga samo usporiti, jer je rad agencije zamišljen na način da prvo prikuplja ponude pa tek potom raspiše natječaj, formira listu čekanja, obavlja odabir, a to sve predugo traje. Smatramo da nama Agencija nije potrebna - kaže Zdravčević.

Raste cijena zemlje

U ZUSSB kažu da su zbog ekonomske krize, koja je itekako pritisnula selo, očekivali da će se poljoprivredno zemljište više prodavati.
- Na sreću, to se ipak nije dogodilo, jedino je povećana ponuda zemljišta za zakup. Što se tiče cijene poljoprivrednog zemljišta, ona je od uvođenja povrata na kapitalna ulaganja u porastu.

Cijena jednog hektara trenutno se kreće od 2.000 pa do čak 10.000 eura, koliko iznosi na pojedinim dijelovima Vukovarsko-srijemske županije gdje je najkvalitetnije poljoprivredno zemljište - kaže Zdravčević. Smatra da je neopravdana bojazan da će zemlja biti prodana strancima, zbog čega se, između ostalog, i osniva Agencija, jer seljak sigurno neće tek tako prodati svoju djedovinu od koje živi i jer je za nju emotivno vezan. Opasnost vreba, dodaje on, od poljoprivrednih poduzeća koja su došla do velikih površina poljoprivrednog zemljišta i koja bi, ako dođe do poslovnih problema, zemlju mogla prodavati.

Zdravčević se osvrnuo i na činjenicu da se od donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu u proteklih osam godina jako malo učinilo o pitanju prometa poljoprivrednim zemljištem. No, tu, ističe on, nije kriva država već lokalna samouprava jer neke općine nisu do sada ni mrdnule da naprave program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

Upravo iz tog je razloga nedavno Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja uključilo i sve županije kako bi se, budući da je jako malo vremena ostalo do ulaska u EU, proces ubrzao.
Potvrdio nam je to i Željko Kraljičak, dožupan osječko-baranjski, koji je napomenuo i kako je, budući da je Hrvatska EU prijavila 750.000 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta i 50.000 ha livada, to okvir za buduća prava na poticaje.
- Međutim, da bi se na sve te površine ostvarilo pravo na poticaje, svi hektari moraju imati sređene vlasničke odnose.

Autor: Zdenka RUPČIĆ