Trećinu hrvatskih OPG-a vode žene

Kraj jedne i početak druge godine, nekako je uvijek najbolje razdoblje da se stanje u nekoj djelatnosti opiše brojkama. U ovome slučaju zanima nas, naravno, poljoprivreda.

Često nas pitate koliko u Hrvatskoj ima poljoprivrednika i gdje se oni nalaze, koliko je obiteljskih gospodarstava i članova njihovih obitelji, koliko imaju godina i koje su škole završili, koliko obrađuju zemlje i što uzgajaju. Kao doprinos pravu na pristup informacijama, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je nedavno podatke o svim poljoprivrednim gospodarstvima registriranima u upisnik poljoprivrednika.

Žene su nositeljice manje od trećine hrvatskih OPG-ova

Prema podacima APPRRR, u našoj zemlji trenutno djeluje 178.747 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 173.253 OPG-ova, 2.374 obrta, 2.495 tvrtki, 425 zadruga te 200 drugih vrsta gospodarstava. Većinu, i to 120.230 OPG-ova vode muškarci, dok nositeljice vode samo 53.023 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

I kod poljoprivrednih obrta, žene su u velikoj manjini, odnosno samo njih 450 ima status vlasnica, za razliku od muških vlasnika kojih je 1.924. Kada su žene u pitanju, malo je bolja situacija u tvrtkama, odnosno trgovačkim društvima koja se bave poljoprivrednim djelatnostima, jer postoji 591 vlasnica i 1.904 vlasnika.

Poljoprivredne zadruge vode 362 muškarca i samo 63 žene. Ti podaci potkrepljuju rezultate jednog istraživanja otprije nekoliko godina, koje je pokazalo da žene na selu u većini slučajeva samostalno odlučuju o tome što će članovi obitelji jesti, dok primjerice, o kupnji strojeva i poljoprivrednog zemljišta te odabiru usjeva odlučuju isključivo muškarci.

Većina poljoprivrednika je starije životne dobi

Itekako su zabrinjavajući i podaci o godinama života hrvatskih poljoprivrednika. Naime, čak 64.716 nositelja poljoprivrednih gospodarstava je starije od 65 godina, dok je onih mlađih od 40 godina tek 18.875. Najstariji poljoprivrednici žive u Splitsko-dalmatinskoj, a najmlađi u Osječko-baranjskoj županiji.

Više od 40 tisuću nositelja OPG-ova nema završenu niti osnovnu školu

Kad je stručna sprema poljoprivrednika u pitanju, stanje je sljedeće. Čak 43.603 nositelja OPG-a nema završenu niti osnovnu školu, dok fakultetsko obrazovanje ima njih 4.328. Najviše ih je sa srednjom školom, 52.096. Također za više od 50 tisuća njih, agencija nema informacije o vrsti obrazovanja. I za kraj izdvajamo podatke o broju članova obiteljskih gospodarstava iz kojih je lako zaključiti kako su davanja za, primjerice, mirovinsko osiguranje velika te se za većinu članova ne uplaćuju.

Za većinu članova OPG-ova ne uplaćuju se doprinosi

Kod 67.346 OPG-ova, prijavljen je samo nositelj iako, naravno on nije jedini član obitelji. Nositelj i samo jedan član prijavljeni su kod 62.764 OPG-a, dok postoji samo jedno gospodarstvo u zemlji koje ima prijavljeno devet članova.

Drugim riječima, prosječan hrvatski poljoprivrednik je muškarac starije dobi, ima završenu srednju školu i radi na gospodarstvu koje doprinose uplaćuje samo za svojega nositelja.

Foto: pixabay.com