Povrće, žitarice, mlijeko i druge poljoprivredne kulture bilježe velike padove proizvodnje, a proizvođači upozoravaju na jednu od najtežih sezona posljednjih desetljeća.
Uzastopni toplinski valovi i dugotrajna suša ostavili su ozbiljne posljedice na europsku poljoprivredu. Proizvođači povrća i žitarica upozoravaju na velike gubitke, dok se posljedice vremenskih uvjeta sve više osjećaju i u stočarstvu.
Posebno teško stanje bilježi se u Francuskoj, gdje je proizvodnja pojedinih vrsta povrća znatno pala. Prinos tikvica manji je za 25 posto, salate za 35, graška za 40, brokule za 60 posto, dok je kod artičoka pad između 50 i 100 posto, prenosi Guardian.
"Sektor povrća suočen je s povijesnom krizom“, poručuju iz organizacije Prince de Bretagne, koja okuplja više od 1.300 proizvođača u Bretanji. Od vlasti traže hitne mjere zbog pada prinosa i kvalitete usjeva.
Problemi nisu zaobišli ni ratarske proizvođače. Francusko ministarstvo poljoprivrede procjenjuje da će proizvodnja kukuruza ove godine iznositi oko devet milijuna tona, što je 35 posto manje nego 2025. godine. Takav rezultat posljednji je put zabilježen prije više od četiri desetljeća. Dio pada povezuje se s prelaskom poljoprivrednika na druge kulture, poput suncokreta, ali snažni toplinski valovi dodatno su pogodili kukuruz u ključnim fazama razvoja.
Posljedice se prelijevaju i na stočarstvo. Krave počinju trpjeti toplinski stres već pri temperaturama iznad 25 °C, a pojedini francuski proizvođači već prijavljuju 10 do 15 posto manju proizvodnju mlijeka. Istodobno raste zabrinutost zbog nedostatka sijena za zimu.
Prema podacima statističke službe francuskog ministarstva poljoprivrede Agreste, proizvodnja sijena za zimsku ishranu goveda oko 30 posto je manja od prosjeka za razdoblje 1989.–2018. godine. Manjak se, kako navode, pogoršava i sada zahvaća sve veći broj regija.
U Italiji je oko 60 posto poljoprivrednog zemljišta pogođeno sušom, od blage do teške, prema podacima organizacije Coldiretti, najveće talijanske poljoprivredne udruge. Najviše su pogođene kulture poput kukuruza, riže, soje, voća i povrća, dok je proizvodnja mlijeka pala za 20 posto.
Ukupna šteta za poljoprivredni sektor, zajedno s posljedicama požara i snažnih oluja, procjenjuje se na više od tri milijarde eura.
Posebno je pogođena dolina rijeke Po, jedno od najvažnijih poljoprivrednih područja Italije. Ondje se proizvodi oko 80 posto talijanske riže, a zbog nedostatka vode proizvođači su ove godine bili prisiljeni navodnjavati usjeve samo svaki drugi tjedan.
Suša i visoke temperature snažno su pogodile i Španjolsku. U nekim regijama proizvodnja žitarica pala je za gotovo polovicu. U Kastilji i Leónu pad iznosi 35 posto, u regiji Madrid 49 posto, a u Andaluziji 24 posto. Smanjena je i proizvodnja mlijeka - ovčjeg za 6,5, a kozjeg za 10,8 posto.
Nakon katastrofalne žetve 2024. godine zbog suše, proizvodnja maslinovog ulja prošle je godine znatno porasla. Vlažna zima i proljeće pogodovali su maslinama, no za ovogodišnju proizvodnju još je prerano donositi zaključke.
Španjolska nacionalna vinska federacija (FEV) ipak predviđa da će proizvodnja vina u 2026. pasti za 20 posto. Direktor José Luis Benítez upozorio je da će uzastopni toplinski valovi smanjiti prinose jer su bobice grožđa zbog nedostatka vlage manje.
Vlade su najavile skupe pakete pomoći kako bi podržale poljoprivredni sektor. Francuski premijer Sébastien Lecornu obećao je 145 milijuna eura hitne pomoći, uz "strukturnu potporu i investicijske mjere“ koje bi trebale biti uključene u proračun za 2027. godinu.
Tagovi
Autor