Tolušić: Uzet ćemo ovlasti općinama koje su lijene ili nesposobne izraditi program raspolaganja zemljištem, nije to cijepanje atoma

Manifestaciju "Naše domaće sada i ubuduće" u Pleternici otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Tom prilikom razgovarali smo s čelnim čovjekom hrvatske poljoprivrede o raznim temama, počevši s fondovima Europske unije. 

Kad ste spomenuli Program ruralnog razvoja, prošle godine je bilo jako puno natječaja. Hoće li te brojke biti nadmašene?

Prošle godine smo raspisali natječaja u vrijednosti 500 milijuna eura. To je plan i za ovu godinu, a naravno uz povećanu potrošnju i pojačano i brže povlačenje novca iz prethodnih natječaja. Konstantno pojednostavljujemo procedure. Još uvijek su one komplicirane, mogu biti jednostavnije, ali sve papire i papirologiju koju možemo izbaciti izbacujemo. Sve što može Agencija sama dobiti od državnih tijela ne traži od poljoprivrednika.Učinit ćemo sve da i u budućnosti papirologije bude što manje. Znači, 500 milijuna eura minimalno ove godine i tako u idućim godinama dok se novci ne potroše. Očekujem da ćemo sve natječaje objaviti i sva sredstva ugovoriti i prije kraja 2020. 

U travnju ste potpisali kredite mljekarima od 0,1 % kamata. Hoće li to relativizirati najugroženiji sektor?

Nismo potpisali kredite, potpisali smo sporazum s HBOR-om odnosno HAMAG-om o novim povoljnim kreditima, ne samo za mljekare već cijelu poljoprivredu, ali za mljekare od 0,1%. To kreće u realizaciju sad, odnosno već je praktički i krenulo. Neće to spasiti našu poljoprivredu, ali će omogućiti da se naši poljoprivrednici ne zadužuju sa 4, 5 ili 6 % kamate za one projekte koje ne mogu realizirati iz Programa ruralnog razvoja nego da imaju kamatu, ako su mljekari 0,¸1%, ako su drugi segment poljoprivrede 0,5 ili 1%. U svakom slučaju to je kamata koje, ja bih se usudio reći, možda i nema u velikoj većini država EU. 

Nedavno ste postali potpredsjednik Vlade, hoće li to utjecati na vašu funkciju ministra poljoprivrede?

Prije svega sam ministar hrvatske poljoprivrede i to ću ostati u budućnosti. Naravno, koordinacija vezana uz gospodarstvo i gospodarske aktivnosti je bitna, ali kroz to možemo učiniti puno više za sektor poljoprivrede i iskoristiti koordinaciju sa svim ministarstvima i pojačati važnost sektora kojeg predstavljamo. 

Na snagu je stupio Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Kakva je reakcija s terena?

Gledajte, uvjiek ima manje ili više nezadovoljnih. Zakon koji preferira prije svega OPG-ove, male tvrtke, stočare, mlade poljoprivrednike, domicilnost. Znači, zemlju u Pleternici treba dobiti poljoprivrednik iz Pleternice, a kad se oni svi zadovolje i ostane viška - onda netko drugi iz drugih općina ili županija. Vratili smo raspolaganje jedinicama lokalne samouprave. Osobno smatram da na području primjerice Velike sigurno bolje zna tko je kakav nego zna netko u Zagrebu. I ne može me nitko uvjeriti nitko da je normalna situacija da Zagreb dodjeljuje zemlju u Ličkom Osiku. Nije. Lokalni poljoprivrednici, lokalno stanovništvo, lokalna samouprava.

Očekujem da će tu i dosta mladih dobiti barem neke početne količine da mogu razvijati i ostati dalje na ovim područjima i da će se rezultati zakona vidjeti već na jesen. Velike većine općina su napravile program raspolaganja zemljištem. Uskoro im istječe zakonski rok da te rezultate predaju u Ministarstvo poljoprivrede. Oni koji su lijeni, a nažalost ima takvih, ili oni koji su nesposobni, a za to nemam riječi - to nije cijepanje atoma da se ne može napraviti, njima ćemo uzeti ovlast i na području te općine će zemljom raspolagati Županija i ubirati novce od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta. 

Koji su ključni projekti u sljedećoj polovici ove godine?

Kad govorimo s razine Ministarstva, Progam ruralnog razvoja prije svega, nova zakonska rješenja iako smo veliku količinu zakona koji su bitni donijeli u prvoj godini mandata. Ove godine nas očekuje Zakon o vinu, Zakon o uzgoju domaćih životinja, Zakon o slatkovodnom ribarstvu i naravno svi oni podzakonski akti, ali i promocija hrvatskih proizvoda i pomoć svim našim sekotirma na bilo koji način na koji je to moguće. 

Od pet slavonskih županija, po povlačenju EU sredstava najuspješnija je Osječko-baranjska. 

Da, no nemojmo zaboraviti da je ona velika kao praktično sve četiri ostale županije s najvećim brojem poljoprivrednika. Govorimo li o nekakvim iznosima po glavi stanovnika, u odnosu na broj OPG-ova, to je Virovitičko-podravska - s obzirom da od tamo dolazim, to mi je iznimno drago, ali svih naših pet slavonskih županija realno dobro povlače sredstva što je rezultat dobrog rada lokalnih ili županijskih razvojnih agecija. Polako se priključuju i LAG-ovi koji mogu dati još veći doprinos i ja se zapravo za slavonske županije, kad govorimo o Programu ruraknog razvoja ne bojim. Vjerujem da će tu biti još boljih i kvalitetnih rezultata. 

Ministar kao jedan od najvećih problema hrvatske poljoprivrede izdvaja manjak interesa za udruživanja kod proizvođača. 

Iako se ne čini najznačajniji, imamo ta loša iskustva iz povijesti. Zadruge, PIK-ovi, kooperacije - nisu stvari dobro prošle, a danas glavnu riječ u proizvodnji vode proizvođačke organizacije. Kod nas je to još uvijek velika nepoznanica, strah kod poljoprivednika što bih se ja udruživao s vama kad je meni moj traktor i mojih 50 hektara dosta, ne shvaćajući da ne s 50 nego 5.000 hektara i udruživanjem možemo dobiti jeftiniju cijenu, biti konkurentniji i biti snažniji u pregovorima s otkupljivačima. Tu je na ministarstvu veliki posao da se te stvari populariziraju i da naučimo naše poljoprivrednike da su oni isto - jedan prst kao jedan je slab i lako ga je slomiti, ali šaku je izmino teško slomiti.