Tlo priča kroz korov - pokazuje pH, vlažnost i kvalitetu

Kada gledate određenu parcelu, promatrajte korovske biljke koje na njoj rastu. One vam mogu otkriti o kakvom se tlu radi. To je posebno važno kada kupujete novu zemlju ili pripremate sjetvu ili sadnju poljoprivrednih kultura.

Koje god da usjeve želite uzgajati, od velike važnosti je znati pH reakciju i kvalitetu tla, sadržaj hranjivih tvari i elemenata, organskih tvari vlažnost. Uvijek možete odnijeti uzorke u certificirane laboratorije i saznati rezultate, ali će vam prisutnost određenih korovskih vrsta dati brz odgovor.

Ph reakcija tla može biti vrlo kisela, slabo kisela, neutralna, slabo alkalna i alkalna. Korovske biljke preferiraju određenu pH reakciju. Kada pažljivo pogledate, prepoznt aćete vrste koje će vam reći kakvo je ono.

Korov i pH reakcija tla

Tla koja imaju pH reakciju manju od 4,5 vrlo su kisela i prepoznat ćete ih po pojavi zelene mahovine, paprati, štavalja, preslice Na njima je potrebno izvršiti kalcifikaciju kako bi se smanjila kiselost. Za njih je karakteristično da uzgajane biljke slabo usvajaju dušik, a poremećeni su i procesi usvajanja fosfora, kalcija i magnezija.

Na onome s pH reakcijom između 4,6 i 5 rastu konjski štavalj, poljska preslica, maćuhica, divlja metvica.

Za blago kisela s pH reakcijom karakterističnu vegetaciju čine kamilica, podbjel, maslačak, paprat, pirika, jarčevac, bokvica, ljutika, vrijesak.

Kopriva, mišljakinja, rusomača, djetelina i divlja loboda nam pokazuju da se radi o neutralnom tlu, dok nam lozica, slak, pušina (silena) i divlji mak kazuju da se radi o slabo alkalnom.

Alkalna s pH iznad 7 i vrlo kisela s pH ispod 4,5 nisu za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno, treba ih "popraviti". 

Kakvo je tlo, takve biljke rastu

Korovske biljke su i pokazatelj vlažnosti, odnosno sadržaja vode u tlu. Da je vlažno najviše pokazuju maslačak i podbjel. Kupina, pelin, čičak i bujad će vam ukazivati da se radi o sušnijem.

Možemo reći da tlo priča kroz korov. Kada je zbijena, glinovita, na njoj ćemo pronaći biljke koje imaju jak korjenov sustav. Tako ćemo sirak i piriku najčešće naći kao pionirsku vegetaciju na takvom tlu, a pogodovat će im ako je i kiselo.

Puno djeteline nam govori da nedostaje dušika, a kada vidimo običnu mišljakinju, divlju lobodu, ljutić znat ćemo da je njegov sadržaj visok.

Divlja gorušica upućuje na visok sadržaj fosfora. Gospina papučica upućuje da je tlo bogato kalcijem, a tvrdača, paprat i vrijes ukazuju da je tog elementa malo. 

Ukoliko su biljke blijedog i žutog lišća, što nije karakteristično za njih, možemo zaključiti da pate od nedostatka željeza, a to je čest slučaj na alkalnim zemljištima.