Tko je odgovoran kada vozilo naleti na divljač?

Naleti vozila na divljač prilično su česta pojava. Tko je kriv za nastalu štetu, glavno je pitanje koje se tada postavlja. Je li to tvrtka koja održava prometnicu, je li kriv vlasnik lovišta koji nije spriječio moguću štetu ili pak vozač koji nije poštovao propise?

Prema riječima predsjednika Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije, gotovo uvijek su odgovorni lovci, što ne smatra ispravnim.             

"Malo je čudno da lovoovlaštenici odgovaraju za divljač koja prouzrokuje prometnu nezgodu i da nemaju nikakve zaštite. Jedno vrijeme osiguravajuće kuće nisu htjele osiguravati lovišta od prometnih nezgoda i lovoovlaštenici su ostali na vjetrometini, gdje su rješavali te probleme na načine kako su se najbolje snalazili", rekao je Branko Bertelović, predsjednik Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije.

Pronalazeći rješenje osiguravajuće kuće su predložile da svaki vozač osobnog vozila ima priliku platiti dodatno osiguranje za navedenu problematiku.

"Smatramo da su lovci vlasnici te divljači tek kad ju odstrele"

"Oni su to napravili. I kada je došlo do naleta vozila na divljač, lovoovlaštenici su došli u probleme. Oni su isplaćivali štetu po tom događaju, a onda su regresno tražili naknadu štete od lovoovlaštenika i u manje-više svim slučajevima dobivali su to pravo i uspjeli su te štete naplatiti po nekim kriterijima za koje mislimo da nisu u skladu sa Zakonom o lovstvu. Lovoovlaštenik ne može odgovarati za svu divljač. Ona se slobodno kreće u prirodi i smatramo da su lovci vlasnici te divljači tek kad ju odstrele", smatra Bertelović.

"Za slobodno živuću divljač u cijelom svijetu ne možemo odgovarati. Kako ćete reći srni da ne prelazi preko ceste kada su tu vozila. Treba pronaći neki dobar sustav za rješenje ovog problema, ali vjerojatno će doći do one hrvatske priče da mi izmišljamo "toplu vodu"", rekao je dr.vet.med. Hrvoje Korov, član izvršnog odbora Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije.  

Za razliku od Hrvatske, brojne zemlje članice Europske unije pronašle su rješenje za ovaj problem.

Kako to rješavaju u drugim državama EU?

"Neke europske države su to riješile na civiliziran i učinkovit način. Prilikom registracije vozila, za svako vozilo se u poseban fond uplaćuje euro ili dva. Probajte izračunati na bazi broja registriranih motornih vozila u Hrvatskoj koji bi fond se oformio iz kojeg isplaćujete sve štete. Nažalost u Hrvatskoj jednostavno kroz sustav to nije na adekvatan način riješeno, nego su se našli nezaštićeni lovozakupnici iz čijih džepova se naplaćuju sve štete", ističe Korov.

"Ne vidimo razlog da mi odgovaramo za to, a najčešće odgovaramo. Konkretno, na području naše županije ima već dosta lovoovlaštenika koji su na takav način morali isplatiti štete i doveli su u pitanje egzistenciju same udruge. Ponekad je vrlo teško egzistirati kao lovoovlaštenik", priča Bertelović.  

Za rješavanje navedenih problema za isti stol bi se morali okupiti članovi brojnih institucija.

"Tu bi se trebalo naći Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i osiguravajuće kuće. Vrlo galantno se uvijek netko izvuče iz te priče jer im je poznata situacija da je to "baš krasno" kada se nešto naplaćuje iz tuđih džepova", rekao je Korov.

I u Hrvatskoj se radi na iznalaženju rješenja

Pozitivna strana ove priče je da Hrvatski lovački savez i Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa županijskim lovačkim savezima intenzivno rade na iznalaženju rješenja.

"Izrađena je zajednička polica za sva lovišta, gdje su županijski lovački savezi shodno površinama svojih lovišta trebali platiti određenu svotu za police osiguranja. Moram naglasiti da smo u našoj županiji naišli na izuzetno razumijevanje našeg župana i da nam je izašao u susret i iznašao sredstva kojima pokriva lovoovlaštenicima s područja naše županije iznos za tu policu osiguranja. Imamo obećanje isto tako za pomoć od gradonačelnika Darka Puljašića s kojim imamo izuzetno dobru suradnju. Država pokriva oko 80 posto te police, a ovaj drugi dio je na županijskim lovačkim savezima, shodno površinama lovišta koje se nalaze na području županija. Polica traje od 1. siječnja do 31. prosinca ove godine i tek će se onda vidjeti pravi rezultati, hoće li to biti dostatno da se štete mogu pokriti", rekao je za kraj Bertelović.