Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cijena hrane
  • 04.09.2012.

Tko je najviše kriv za rekordan rast cijena hrane?

Igre gladi: Bankari, suša, mešetari tko je glavni krivac?

  • 1.129
  • 57
  • 0

Svjetski pokret za razvoj (WDM), britanska nevladina organizacija, optužila je veliku banku Barclays da profitira od svjetske gladi tako što se kladi na to da će doći do krize hrane i tako direktno povisuje cijenu hrane na tržištu.

Organizacija tvrdi da je samo Barclays u zadnje dvije godine zaradio preko 800 milijuna dolara od spekuliranja na tržištu hrane, optuživši investitore da tržište hrane koriste kao "igralište". To je, prema mišljenju WDM-a, doprinijelo povećanju siromaštva za milijune ljudi ne samo u siromašnim zemljama, već i u razvijenim državama.

Rekordne cijene hrane

Do ovih optužbi dolazi u trenucima kada je i Svjetska banka izdala upozorenje o globalnoj gladi. Njihovo prošlotjedno izvješće potvrđuje da su globalne cijene hrane ovih dana dosegle rekordne visine. Samo u srpnju je globalni indeks hrane narastao za deset posto.

Cijena određenih namirnica rasla je još brže. Kukuruz, pšenica i soja ovih su dana također dosegli rekordnu cijenu, nekoliko desetaka postotaka veću o odnosu na onu koja je vrijedila prije ljeta. Iako nema dvojbe da su vremenske prilike, prvenstveno velika suša u SAD-u i vrlo suho ljeto u Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu, doprinijele smanjenju ponude i samim time povećanju cijene hrane, valja napomenuti kako je Svjetska banka sve probleme pripisala isključivo tim faktorima.

Kako su mešetari farmerima oteli tržište hrane

Kritičari tvrde kako se ne može sve svaljivati na sušu, već da veći utjecaj na cijenu hrane ima kockanje mešetara, koji kađenjem na opcije umjetno stvaraju cijenu hrane na burzi, umjesto da se ona stvara "na farmi". A cijenu njihove igre na kraju uvijek plaćaju siromašni i gladni.

Christine Haigh iz WDM-a tvrdi da su do devedesetih tržišta hrane bila prilično dobro regulirana i zapravo su ih zaista koristili farmeri kako bi prodali i kupili potrebnu robu. Nakon toga su u priču uskočili igrači s Wall Streeta i tržište hrane odjednom je postalo vrlo prevrtljivo. Posebno je to očito u zadnjih nekoliko godina, kada je ta prevrtljivost vidljiva na ukupnom financijskom tržištu, gdje se danas traži imovina koja ima realnu vrijednost i koja se može prodati, poput zlata i hrane.

Nisu krivi ni mešetari ni suša, već inflacija

Na okruglom stolu kojeg je Al Jazeera organizirala na temu detektiranja glavnih "krivaca" za rapidan rast cijene hrane bilo je i onih koji krivca ne vide ni u burzovnim mešetarima ni u suši, već u centralnim bankama i njihovoj opčinjenosti printanjem novca.

"Pravi problem nije taj da hrana postaje skuplja, već taj da novac gubi vrijednost. Centralne banke diljem svijeta naprosto printaju previše novca i stoga i ljudi trebaju više novca kako bi kupili hranu. Nije problem vrijeme, nije ni spekuliranje na burzi. Problem je inflacija koju stvaraju centralne banke diljem svijeta. Isto tako, problem je i u činjenici da je dolar i dalje glavna komponenta valutnih rezervi, pa svi kupuju dolare i tako indirektno poskupljuju hranu", tvrdi Peter Schiff, CEO investicijske kompanije Euro Pacific Capital.

Spržili smo ovaj planet

Financijski analitičar Aly Khan Satchu ima još jednostavniji zaključak. "Postoji još niz uzroka koji podižu cijenu hrane. Nas je danas previše - sedam milijardi- i jedemo puno više. Morate biti potpuno zatucani da ne vidite kako smo spržili ovaj planet", kazao je Satchu za Al Jazeeru.

Autor: I.F.


Izvori

Index


Tagovi

Cijena hrane Suša Banke Burze Inflacija

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić