Tko je bio sveti Vlaho odnosno sveti Blaž i zašto se naziva zaštitnikom stočara?

Sveti Vlaho ili sveti Blaž, jer riječ je o istoj osobi - biskupu i izučenom liječniku iz Sebaste (današnje Turske) koji je živio u 3. stoljeću i mučenički ubijen 316., jedan je od najštovanijih svetaca u hrvatskim krajevima.

U Dubrovniku, čiji je zaštitnik od 972. godine te južnim krajevima Lijepe naše uvriježio se naziv sv. Vlaho, dok se na kontinentu češće koristi sveti Blaž.

Inače, ime Blaž dolazi iz latinskog oblika Blasius, dok je Vlaho izveden iz grčkog oblika Vlasios, a uz ovog sveca koji se slavi 3. veljače, vezana su brojna vjerovanja i običaji. Premda je možda najpoznatiji kao zaštitnik od bolesti grla, naglasiiti treba da je poznat i kao zaštitnik stočara i domaćih životinja. 

Gospa Kandelora, zime fora - za njom ide Blaž, koji govori da je to laž

Odnosno, kako o sv. Blažu piše Župa Jastrebarsko, zaštitnik je životinja, veterinara, graditelja, građevinskih radnika, rezbara, kamenorezaca, grebenalaca vune, tkalaca, ovčara, trgovaca vunom, male djece, Italije, Sicilije, Paragvaja, Dalmacije te mnogih biskupija, naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva: Zagreb-Centar, Baćin Dol kod Cernika, Vodnjan, Sveti Lovreč, Rakotule kod Karojbe, Komiža na Visu, Dubrovnik, Babino Polje na Mljetu, Janjina na Pelješcu, Veliki Ston na Pelješcu, Slano u Dubrovačkom primorju, Gradnići kod Čitluka, Washington...

A koja mu je poveznica sa životinjama? Prema narodnoj predaji, prije nego je postao biskup živio je kao pustinjak u planinama gdje bi mu divlje životinje dolazile i donosile hranu, a on ih je blagoslivljao i liječio od bolesti.

Tu je i briga za ljude i njihovo blago odnosno stoku jer bio je poznat po tome što je pomagao bolesnima i siromašnima, uključujući i one koji su se bavili stočarstvom. Smatralo se da ih njegov blagoslov štiti. Izvori kažu i da su općenito sveci povezivani s konkretnim životnim potrebama, a kako su stočari bili važan dio društva, vjerovali su da ih može zaštititi od bolesti i nesreća koje bi pogodile njihova stada.

Postoje i vjerovanja da vrijeme na blagdan ovog sveca može predskazati kakva će biti godina. Primjerice, ako je lijepo vrijeme, godina će biti rodna. U nekim krajevima vjerovalo se da je sveti Vlaho zaštitnik plodnosti zemlje i obitelji.

Istaknimo i da je danas, 2. veljače, Svijećnica (Kalendora, Kandalora) koja se slavi 40 dana nakon Božića, svetim misama i blagoslovom svijeća u crkvama. Pučke izreke o vremenu tako kažu: Ako je Svijećnica vedra, bit će duga zima, Što burnija Svijećnica - to ljepše proljeće, Ako je Svićnica zelena, Cvitnica će biti snižna.