Teški dani za hrvatske poljoprivrednike

Zbog sve lošijeg stanja u Ministarstvu poljoprivrede, poljoprivredni sektor trenutno je jedan od najosjetljivijih, ali očito i onaj koji se susreće s najvećim problemima. Povećan uvoz hrane, gubitak oko dvije milijarde kuna kroz smanjenje iznosa za potpore, drastičan pad poljoprivredne proizvodnje i katastrofalni rezultati u gospodarstvu.

No, čini se da najcrnji dani za hrvatsku poljoprivredu, ipak tek slijede. Još će veći problem nastati jer se, prema vrlo pouzdanim izvorima Glasa Slavonije, za 2014. godinu u državnom proračunu može očekivati samo milijarda kuna za izravna plaćanja (poticaje), a ove je godine taj iznos bio 1,7 milijardi kuna.

"U 2014. godini Hrvatska će izgubiti i više od 400 milijuna eura iz EU fondova - 333 milijuna eura na koje ima pravo iz II. stupa plus 25 posto što idu iz nacionalnog proračuna. To je točno 416,25 milijuna eura. S investicijama, odnosno povlačenjem novca trebalo bi se krenuti 1. siječnja 2014. Međutim, budući da naš program ruralnog razvoja kasni i još ga treba odobriti Europska komisija pa potom treba proći proceduru akreditacije Agencije za plaćanja za ta sredstva pa tek potom mogu se raspisati natječaji, u najboljoj varijanti do tog se novca može tek 2015. godine", kaže anoniman izvor za Glas Slavonije.

Jedan od problema je i to što je lani potpuno zaustavljeno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, a pripreme novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu trajale su predugo. “Agencija za poljoprivredno zemljište još ne funkcionira u pravom smislu riječi, kako bi stavila u funkciju što više obradivih hektara, a ako to ne učinimo do 2015. godine ta zemlja neće ući u sustav potpora. Osim tog problema, još je veći taj što dva ključna područja - povećanje stočarske proizvodnje i proizvodnje mlijeka, vodi pravnica Zvjezdana Blažić, a na izradi programa ruralnog razvoja preko kojeg bi Hrvatska trebala izvući novac iz EU fondova vodi sociologinja Davorka Hajduković”, tvrdi nam osoba dobro upoznata sa situacijom u tom sektoru koja je željela ostati anonimna. Kako doznajemo, to su izuzetno drage i susretljive osobe, spremne učiti, međutim nisu stručnjakinje za poljoprivredu. U isto to vrijeme u Ministarstvu poljoprivrede radi jako puno agronoma koji odlično znaju svoj posao ali se, tvrde dobro upućeni, s ministrom ne slažu dobro.

Posebna je priča odnos prema poljoprivrednicima koje, kako kažu, ministar tretira kao građane drugog reda. Podsjetimo, iz Ministarstva je nedavno otišao već peti ministrov suradnik. Odlazak ravnateljice Agencije za poljoprivredno zemljište Smiljane Gorete Ban, zadao je velik udarac provedbi zemljišne reforme. Kako je često bilo najavljivano, do ljeta ove godine u funkciju, trebalo je staviti milijun hektara državnog zemljišta i time otvoriti 50.000 radnih mjesta.

“Nezadovoljnicima je sve teže dolaziti na posao. Neki od njih koji su izuzetno stručni i odlično znaju svoj posao i u ministarstvu rade već godinama, ali nisu stranački opredijeljeni te nemaju gdje otići, kažu da bi najradije Jakovinin mandat prespavali”, ističe anonimni izvor Glasa Slavonije i nastavlja kako dio njih ističe da su u pravu oni koji kažu kako je Jakovina jedan od najgorih ministara poljoprivrede do sada.

Foto: freepik.com