Pretraga tekstova
Švicarske klaonice tjedno prerade između 47.000 i 48.000 tovnih svinja, dok tržište može apsorbirati najviše oko 44.000 životinja. Zbog toga pritisak na cijene i dalje raste
Švicarski sektor svinjogojstva suočava se s ozbiljnim viškom ponude na tržištu, zbog čega vlasti i proizvođačke organizacije traže načine za stabilizaciju cijena svinjskog mesa. Kao jedno od mogućih rješenja predložen je program vrijedan oko 10 milijuna eura kojim bi se proizvođačima isplaćivale naknade za dobrovoljno odustajanje od uzgoja svinja.
Švicarske klaonice tjedno prerade između 47.000 i 48.000 tovnih svinja, dok tržište može apsorbirati najviše oko 44.000 životinja podaci su koje prenosi portal Nau.ch. Zbog toga pritisak na cijene i dalje raste.
Zanimljivo je da uzrok viška proizvodnje nije povećanje broja svinja, nego sve bolji proizvodni rezultati na farmama. Stručnjaci navode kako su genetski napredak, bolje zdravstveno stanje životinja i učinkovitija proizvodnja doveli do većeg broja prasadi po krmači te boljeg iskorištavanja stočne hrane u tovu.
Predsjednik udruge Suisseporc Andreas Bernhard ističe da s tržišta uglavnom nestaju manja gospodarstva, dok velike i profesionalno vođene farme nastavljaju ulagati i dugoročno povećavati proizvodnju.
Belgija smanjuje uzgoj svinja: Svaki treći proizvođač nestat će za pet godina
Kako bi se smanjio višak svinja na tržištu, razmatra se model sličan onome koji je već primijenjen u Belgiji. Farmeri koji bi prihvatili državnu naknadu morali bi trajno odustati od uzgoja svinja na razdoblje od 25 godina. Osim toga, gradnja novih svinjaca bila bi zabranjena tijekom sljedećih deset godina.
Program bi se financirao iz fonda organizacije Proviande, koja okuplja švicarski mesni sektor. Prema procjenama udruge Suisseporc, jednokratna ulaganja od oko 10 milijuna eura mogla bi dugoročno donijeti dodatnih 100 milijuna švicarskih franaka prihoda, pod uvjetom da smanjenje proizvodnje dovede do stabilizacije i rasta cijena svinjskog mesa.
Ipak, prijedlog izaziva podijeljene reakcije unutar same industrije. Dio proizvođača smatra da model još nije dovoljno razrađen te traži jasnija pravila i detaljnije izračune.
S druge strane, mnogi upozoravaju da su brze mjere nužne kako bi se tržište prilagodilo stvarnoj potražnji i spriječio daljnji pad profitabilnosti u sektoru svinjogojstva.
Povezana stočna vrsta
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 5 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 5 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Marta Poljoprivreda trenutno spada u hobi. Ako želiš normalno živjeti, moraš si nači posao da imaš redovno mjesečno primanje koje češ potrošiti na hobi poljoprivredu 20-30 hektara pa skužiš da ti ni plača ne pokriva hobi, ovisno koja je grana hobi mučeništva.
Marta Radić
prije 1 mjesec
U RH hobi proizvođač može opstati...samo ako ima dodatno.plaču ..mirovinu...drugi dohodak i dr....počet se baviti isključivo samo poljoprivredom...teško???
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Vedran Vidović to sam ja več odavno napisao ovdje ako hočemo poljoprivredu i bilo kojem segmetu da ju treba resetirati na tvorničke postavke. Ovo ovako kako je danas, nevodi nikuda, jedino u propast. Svi ti govore uložili smo kroz poticajna sretsva milijune, samo je pitanje gdje nestali tolike milijarde što navodno uložili u RH poljoprivredu. Dok nam Brisel kroji gače sa ovim lopovima iz kradeZEA, tu nema sreče. Onaj tko otiša van i misli se vratiti neka se predomisli, scenarij je isti kao i prije 10 -15 god. unazad, ti se vratiš a oni ti pokupe sve što u tuđini zaradio. Imam malo loš signal, čekam u autu sa ženom sina koji ide u auto školu pa nam dosadno, još mi i tepa pajcek moj.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
G . Vedrane što ćete na malom imanju u Lici ? Primati NJEMAČKU penziju , a zemlju obrađivati REKREATIVNO ? AKO se od OBRADE zemlje želi OSTVARITI JEDINI ILI VEĆINSKI prihod za ŽIVOT obitelji , to se NE MOŽE na malim imanjima , sa usitnjenim parcelama , sa 200 000 ha privatne zemlje bez ugovora , sa POTVRDAMA za obradu DRŽAVNE na 1 godinu ! NE VRAĆAJTE SE U OVU KARIKATURU NI NA GODIŠNJI ODMOR !Radio sam u Jugoslaviji putem zagrebačkog DALEKOVODA oko 3 godine u Njemačkoj i Libiji !
Vedran Vidović
prije 1 mjesec
Pratim ovaj portal dosta dugo i plan mi je vratiti se na malo imanje u Lici, a trenutno živim u Njemačkoj. I uočavam jedan veliki problem, a to je da u našoj domovini treba kompletni reset, ujediniti se, ima nas kao jedan Milano, skupiti svu pamet koja nam želi pomoći da stvorimo državu kakvu zaslužujemo. I onda će možda naša sela proizvoditi hranu koja će se distribuirati na turističko tržište preko lokalne gastronomije. Na to mislim na cijelu Hrvatsku i od toga stvoriti brend. Ali to znači u tom procesu moramo zaboraviti politiku. E sad kolika je to vjerovatnost. Možda dobijem na Eurojackpotu.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Ovo je samo jedan dobar primjer..da prića koju nam naši političari i znanstvenici i dr prićaju...a to je povećanje proizvodnje u svum sektorima. Po novom modelu djelimo i fondove i dr..tko poveća dobije vise. Ta socijalistička nasljeđena mantra ...nikako da izađe iz naših glava...da smo mi u tržišnoj ekonomiji ..te proizvodiš što ti se isplati i u količini kojoj smatraš optimalno.
Matija Grgurić
prije 1 mjesec
I sad ti usporedi to s nama koji sve manje proizvodimo, a treba nam, a oni sve više, a ne treba im. Može li netko zadužen za planiranje hrvatske poljoprivrede objasniti to
Matija Grgurić
prije 1 mjesec
I sad ti usporedi to s nama koji sve manje proizvodimo, a treba nam, a oni sve više, a ne treba im. Može li netko zadužen za planiranje hrvatske poljoprivrede objasniti to
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Hrvatska je dala Grlić Radmana za odustajanje 🙊💅💅💅