Svi pod kišobran HPK!

Hrvatska poljoprivredna komora od ministra poljoprivrede Davora Romića traži da joj se vrati obvezno članstvo, a time i plaćanje obvezne članarine, što je još na početku mandata ukinuo njegov prethodnik Tihomir Jakovina.

Dopredsjednik HPK Antun Vrakić kaže kako je sa sastanka s ministrom poručeno da sve seljačke udruge trebaju stati pod kišobran HPK.

Kako je bilo prije?

"Tih 9 milijuna kuna članarine koja smo primali od velikog broja poljoprivrednika članova, bio je jedini izvor prihoda Komore. Kada je k nama pristupila i Savjetodavna služba, proračun je iznosio oko 50 milijuna kuna. Komora se restrukturirala, napravljeni su sektorski odbori, pokrivene sve županije, bio je tu upravni odbor. Savjetodavci nisu imali dovoljno sredstava da više obilaze poljoprivrednike na terenu pa su iz našeg dijela proračuna njima plaćani troškovi, više od dva milijuna kuna u obliku putnih troškova, da što više budu prisutni na terenu", kaže Brlošić.

Čeka se proračun

Nakon ukidanja obveznog članstva, zakon je jasno rekao da HPK počiva na dobrovoljnosti.

HPK je u međuvremenu, i bez toga, postala punopravni član Copa Cogece, krovne poljoprivredne organizacije za članice EU. Sudjeluje u u radu njihovih odbora i tri odbora Europske komisije, a od Romića HPK traži i da dobije javne ovlasti. To znači da mogu provoditi edukacije, javljati se na EU fondove.

Prve razgovore s ministrom Romićem Matija Brlošić ocjenjuje korektnim te da se očekuje proračun, nakon čega će se vidjeti u kojem će se smjeru ići.

Unatoč rekordnim prinosima nema napretka

"Ostvarujemo rekordne prinose i želimo živjeti od svog rada. Ali ne možemo bez politike koja mora braniti interese svoje proizvodnje. Mi smo danas, nažalost, u situaciji, da nam napredak unatoč rekordnim prinosima sprječava činjenica da kao proizvođači nismo konkurentni. Imamo viskoke kamate ulaznih troškova koje su kod nas 10 do 12%. Ostale razvijene članice u EU to nemaju. A to je jednostavno dostići ako ima dobre volje", poručio je Antun Vrakić iz HPK Brodsko-posavske županije.

Ne daju ministru, kažu, 100 dana. Jedino što nude je razgovor i dogovor, ruku suradnje, kako se politika opet ne bi rješavala traktorima na cestama. Strani lobiji nas moraju početi doživljavati kao proizvođačku, a ne potrošačku silu.

"Zbog prevelikog uvoza robe upitne kvalitete, što je dozvolio prethodni ministar, danas nam je proizvodnja smanjena na 30%. Ako vam jedan krumpir iz Poljske dođe za 60 lipa tko će se u Hrvatskoj uopće usuditi da ide u proizvodnju kad je repromaterijal tri puta skuplji nego u njihovim zemljama", poručio je i Antun Dukić, iz Koordinacija Seljačke Udruge Slavonije i Baranje.