Sveti Josip - nebeski zaštitnik Hrvatske od 1687. godine

Sveti Josip, čiji blagdan katolički vjernici slave danas, 19. ožujka, jedan je od najvažnijih svetaca u kršćanstvu.

Marijin zaručnik i Isusov poočim, ujedno je jedan od najomiljenijih u Hrvatskoj čiji je nebeski zaštitnik od 17. stoljeća. Naime, Odlukom Hrvatskoga sabora iz 1687. godine proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda. U Karlovcu se nalazi nacionalno svetište svetog Josipa.

Također, Papa Pio IX. 8. prosinca 1870. proglasio ga je zaštitnikom sveopće Katoličke Crkve, zaštitnik je i Drugoga vatikanskog sabora te od 2013. i Vatikana.

Prema predaji, bio je uzoran i jednostavan čovjek, čestit radnik, tesar, koji je skrbio za najsvetiju obitelj na svijetu.

Biblija navodi da je bio potomak kralja Davida, skroman i pravedan čovjek koji je živio u Nazaretu. Kada je saznao da je Marija trudna po Duhu Svetom, anđeo mu se ukazao u snu i rekao da ju uzme za svoju ženu i da će dijete biti Spasitelj.

Kasnije je s obitelji pobjegao u Egipat kako bi zaštitio Isusa od kralja Heroda, a nakon Herodove smrti vratio se u Nazaret, gdje je Isus odrastao. U evanđeljima se ne spominje nakon Isusove 12. godine. Vjeruje se, kažu zapisi, da je preminuo između njegove 12. i 30. godine. S obzirom da su u času Josipove smrti bili prisutni Isus i Djevica Marija, časti se i kao svetac zaštitnik umirućih.

Inače, riječ "Josip" hebrejskog je podrijetla i znači "neka Bog pridoda".

Uz 19. ožujka, posvećen mu je i 1. svibnja odnosno blagdan Svetog Josipa Radnika koji je uveden 1955. godine kako bi se naglasila važnost rada i dostojanstva radnika.

Premda nije izravno poznat kao zaštitnik poljoprivrednika, kao tesar simbolizira vrijednost rada, uključujući i težak poljoprivredni rad.

Kako je živio jednostavnim životom, u doticaju s prirodom i zemljom, u prošlosti su ga seljaci često molili za dobru žetvu i zaštitu svojih usjeva.

U pojedinim dijelovima Europe i Latinske Amerike, povezuje ga se s plodnošću zemlje, a seljaci su mu posvećivali prve plodove ili mu se molili u sušnim razdobljima.

Blagdan svetog Josipa, 19. ožujka, blizu je i proljetne sjetve pa se u mnogim katoličkim zemljama taj dan obilježava blagoslovom zemlje i molitvama za dobar urod.