• Marijana Ivanek-Martinčić
  • 27.01.2016. 17:35

Sve više poljoprivrednika se dodatno obrazuje!

Koje programe obrazovanja nudi Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, saznajte u intervjuu s dekanicom Marijanom Ivanek-Martinčić!

  • 933
  • 253
  • 0

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima (VGUK) samostalno je javno visoko učilište koje nastavlja tradiciju poljoprivrednog školstva od 1860., kada je u tom gradu osnovano Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno učilište u jugoistočnoj Europi.

Danas VGUK provodi studijske programe usklađene s Bolonjskom procesom, uveden je ECTS bodovni sustav i omogućeno studiranje u dva ciklusa odnosno 3+2 godine. Provodi se trogodišnji Preddiplomski stručni studij Poljoprivreda, u sastavu kojega su smjerovi Bilinogojstvo, Zootehnika i Menadžment u poljoprivredi te dva Specijalistička diplomska stručna studija i to Poljoprivreda s usmjerenjem Održiva i ekološka poljoprivreda te Menadžment u poljoprivredi. Trenutno ovdje studira više od 600 studenata, među kojima i dio izvanrednih. O njima, funkcioniranju učilišta i stanju u hrvatskoj poljoprivredi, razgovarali smo s dekanicom Marijanom Ivanek-Martinčić.

Svoja znanja na učilištu upotpunjuje i sve više poljoprivrednika

Na učilištu postoji mogućnost i izvanrednog studiranja. Upisuju li ga samo mladi ljudi ili ima i onih višegodišnjih poljoprivrednika, koji žele stjecati nova znanja?

Na praksi provode više od 1/2 nastavnog programa

Mogućnost izvanrednog studiranja koriste oni polaznici koji zbog posla ili drugih obaveza ne mogu prisustvovati redovitoj nastavi. Posljednjih godina sve je više mladih i dobar dio njih dolazi s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što nas osobito veseli. Ima i starijih polaznika čije radno mjesto zahtijeva dodatno obrazovanje.

Nastava za izvanredne studente je organizirana u dva vrlo intenzivna ciklusa, zimskom i ljetnom, a nastavnici se trude da u konačnim ishodima učenja nema razlike između onih koji su nova znanja stjecali redovitim ili izvanrednim putem.

Važno je poznavati tehnologiju proizvodnje

Kako komentirate činjenicu da je popriličan broj naših poljoprivrednika protiv učenja odnosno edukacija, kao što su npr. tečajevi o pravilnom rukovanju i upotrebi pesticida, ne samo zato što moraju odvojiti za njih novac, jer u brojnim mjestima su bili besplatni odnosno financirale ili sufinancirale su ih županije, gradovi ili općine? Odnosno može li se u današnje vrijeme dobrim poljoprivrednikom postati samo na temelju dugogodišnjeg bavljenja njome ili je nužno i usvajanje novih znanja?

Ne bih se složila da su naši poljoprivrednici protiv učenja. Učilište ima veliko iskustvo u provođenju različitih vrsta edukacija za poljoprivrednike, a reakcije polaznika bile su redovito vrlo pozitivne. Istina da poljoprivrednici neke vrste obrazovanja doživljavaju kao svojevrsnu prisilu jer su obavezna, no nakon odslušanog tečaja o pravilnom rukovanju i upotrebi pesticida mnogi su nam poljoprivrednici priznali da su naučili više nego što su očekivali te da su i sami otkrili da, unatoč višegodišnjem iskustvu, o ovom području nisu znali dovoljno.

Brinu i o farmi krava

Poljoprivreda je danas sve zahtjevnija i pred nju se postavljaju mnogobrojni izazovi. Poljoprivrednici moraju dobro poznavati tehnologiju proizvodnje, moraju se svakodnevno prilagođavati klimatskim promjenama, moraju poznavati zahtjeve tržišta, brinuti o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti proizvoda te očuvanju okoliša. Uz sve to, njihova proizvodnja, u prvome redu, mora biti isplativa.

Studenti rade i u polju i u stajama

Takva poljoprivreda ne može počivati samo na, iako dragocjenom, ipak nedostatnom iskustvu, već prvenstveno na znanju koje se neprestano mora nadograđivati. Uvjerena sam da jedan od razloga niske konkurentnosti naše poljoprivredne proizvodnje leži upravo u nedovoljnom obrazovanju naših poljoprivrednika. Poljoprivrednici moraju i sami vidjeti interes u obrazovanju, a i sve mjere koje ih potiču na obrazovanje, su dobrodošle. Kod toga je od iznimne važnosti kvaliteta obrazovnih programa te tko i kako obrazovanje provodi. Obrazovni programi moraju biti prilagođeni razini obrazovanja poljoprivrednika.

Koliko učilište ima poljoprivrednih površina i što sve studenti na njima rade?

Učilište raspolaže s 91 ha zemljišta na kojem se odvija poljoprivredna proizvodnja, a koje koristimo ravnopravno sa Srednjom gospodarskom školom. U ovoj proizvodnji, kao i u različitim istraživanjima koje provode nastavnici VGUK-a, svakodnevno sudjeluju i studenti kroz vježbe i stručnu praksu. Studenti rade sve od sjetve do žetve ili berbe, sudjeluju u gnojidbenim pokusima, demonstracijskim pokusima s različitim sortama ili hibridima poljoprivrednih kultura, pokusima u tehnologiji proizvodnje i sličnom. Često puta grupe studenata samostalno provode neka manja istraživanja u okviru tzv. projektnih zadataka.

Posađen je vinograd autohtone sorte vinove loze Kleščec

Radi se i zimi po snijegu

Studenti su osobito aktivni i u Projektu očuvanja starih sorti povrća koji se provodi u okviru šireg projekta Nacionalne banke biljnih gena, kojeg financira Ministarstvo poljoprivrede. Prošle godine studenti su sudjelovali i u sadnji novog vinograda. Ovaj vinograd bit će matičnjak plemki autohtone sorte vinove loze Kleščec, koja je upravo zalaganjem nastavnika Učilišta sačuvana od potpunog propadanja. Općenito smatram da naše poljoprivredno gospodarstvo predstavlja veliku komparativnu prednost u obrazovanju budućih poljoprivrednih stručnjaka.

Imate i dva praktikuma. Jedan za bilinogojstvo i drugi za zootehniku. S obzirom da se studenti bave ratarstvom, kao i uzgojem stoke, imate li zatvoreni proizvodni ciklus, odnosno koristite li proizvedene ratarske kulture za stoku, a meso i mliječne proizvode prodajete te tako zarađujete dodatni novac za učilište?

Kao što sam već rekla, poljoprivredne površine koristimo zajedno sa Srednjom gospodarskom školom. Oni imaju staju s mliječnim kravama i mljekarski praktikum u kojima i naši studenti imaju vježbe i stručnu praksu. VGUK ima konjogojski, peradarski te ovčarski i kozarski praktikum. Govedarski je uređen i opremljen za uzgoj goveda u sustavu krava-tele i to s pasminama hereford i simentalac. Naravno da na svojem gospodarstvu proizvodimo hranu za našu stoku te da je ciklus zatvoren.

Sve više poljoprivrednika traži analize tla

Sami proizvode hranu za stoku

U sastavu učilišta su i dva laboratorija. U jednom se, između ostaloga ispituje kvaliteta tla, a u drugom poljoprivredni reprodukcijski materijal. Donose li Vam poljoprivrednici na uzorkovanje zemlju, prije no što sto se upuste u neki ozbiljniji posao, bilo ratarski, voćarski ili povrtlarski, a isto tako reprodukcijski materijal? Ukoliko da, što najviše analizirate i možete li zbirno reći za koje kulture je prigorsko tlo po svom sastavu najpogodnije te je li poljoprivredni repromaterijal, dostupan na našem tržištu, kvalitetan?

U okviru Agrokemijskog laboratorija, djeluju pedološki i vinarski laboratorij. Poljoprivrednici donose uzorke tla i nakon provedenih standardnih analiza, dobivaju preporuke za gnojidbu ili za popravak tla. Uglavnom dolaze prije podizanja višegodišnjih nasada, ali i za jednogodišnje kulture, no niti približno u dovoljnoj mjeri. Tu dolazi do izražaja problem malih i rascjepkanih poljoprivrednih površina. Za svaku od njih bi trebalo redovito provoditi kontrolu plodnosti kako bi se gnojilo racionalno, s najboljim učinkom na prinos, a s najmanjim negativnim učinkom na okoliš.

Ovdašnja tla su relativno kvalitetna, no problem je rascjepkanost parcela

Što se tiče kvalitete ovih naših tala, uz određene mjere popravaka, mogla bi biti pogodna za veliki broj kultura, no s obzirom na veličinu parcela za preporuku bi bio uzgoj onih koje i na takvim površinama mogu biti unosne, kao što su povrtlarske kulture ili primjerice, bobičasto voće. Kod nas je tradicionalan i uzgoj vinove loze. Poljoprivrednici donose i uzorke mošta i vina te dobivaju savjete za popravak bolesnih vina ili vina s manom, zbog čega se najčešće i obraćaju za savjet.

Obrađuju 91 hektar zemljišta

Laboratorij za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala kontrolira kvalitetu sjemena onih proizvođača koji su upisani u upisnik proizvođača sjemena. Samo sjeme zadovoljavajuće kvalitete može dobiti certifikat i biti stavljeno na tržište, a rezultate analiza našeg laboratorija u postupku tzv.postkontrole može još provjeriti Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku, koji je centralna ustanova za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Na taj način možemo biti sigurni da sjeme koje dolazi na tržište ima zadovoljavajuću kvalitetu.

Važna je teorija, ali praksa još više

U kojem je postotku učenje studenata vezano za teoriju, a koliko za praksu?

U našim studijskim programima čak 60% nastave čine vježbe i stručna praksa. Tijekom prvih pet semestara studenti praksu obavljaju na učilišnom gospodarstvu. Specifičan način obavljanja prakse su tzv. integrirani projektni zadaci gdje studenti trebaju primijeniti teoretska znanja iz različitih kolegija u rješavanju zadataka s kakvima se kasnije mogu susresti u svojem budućem poslu. Gotovo cijeli šesti semestar posvećen je završnoj stručnoj praksi koju studenti u pravilu obavljaju izvan Učilišta, a često i u inozemstvu.

Odlaze li studenti na razmjene u druge države, a strani dolaze kod Vas? Nakon što se vrate u Hrvatsku što naši navode kao najveću razliku u bavljenju poljoprivredom kod nas i u gospodarski razvijenijim zemljama?

Učilište je aktivno u međunarodnoj suradnji kroz međunarodne projekte, studijske posjete i boravke, razmjenu nastavnika i studenata i posjete stručnjaka iz inozemstva. Razmjena studenata i nastavnika odvija se uglavnom u okviru Erasmus + programa. Tako je u protekloj godini u inozemstvu boravilo 12 studenata na stručnoj praksi u trajanju od tri mjeseca. Četvero nastavnika imalo je predavanja na visokoškolskim ustanovama u inozemstvu, a osmero nastavnika i nenastavnog osoblja bilo je na stručnom osposobljavanju. Naravno da razmjena mora biti obostrana.

Sve godine studenti i nastavnici odlaze na usavršavanja i prakse u inozemstvo

Tako će sljedeća dva tjedna na Učilištu boraviti grupa francuskih nastavnika ekonomike i marketinga u području poljoprivrede iz srednjih i visokih poljoprivrednim škola. Zanimljivo je da je u Francuskoj cjelokupno poljoprivredno obrazovanje u nadležnosti ministarstva poljoprivrede, a nastavnici se trebaju neprestano usavršavati. Svrha njihovog boravka bit će, između ostalog, upoznavanje s različitim aspektima poljoprivredne proizvodnje i poljoprivredne politike u Hrvatskoj.

Farma krava

Iskustva naših studenata koji su bili na praksi na poljoprivrednim gospodarstvima u inozemstvu su različita. Uglavnom svi navode da se puno radi, mnoga gospodarstva su organizirana tako da su energetski gotovo neovisna, jer imaju bioplinska postrojenja ili solarne panele, no bilo je i studenata koji smatraju da je njihovo obiteljsko gospodarstvo čak i bolje opremljeno nego gospodarstvo na kojem su bili na praksi. Općenito, praksu u inozemstvu studenti smatraju dragocjenim iskustvom.

I za kraj ocijenite sadašnje stanje u hrvatskoj poljoprivredi? Smatrate li da će stvari ipak krenuti na bolje?

Stanje u hrvatskoj poljoprivredi nije dobro i to gledajući s raznih aspekata. Hrvatska ima samodostatnu proizvodnju svega nekoliko poljoprivrednih proizvoda, a prema svojim potencijalima i procjenama mnogih stručnjaka, mogla bi proizvoditi višestruko veće količine poljoprivrednih proizvoda nego što su potrebe njezinog stanovništva. Prosječni prinosi po jedinici površine značajno su manji od onih u razvijenijim zemljama. Poljoprivredna proizvodnja nije konkurentna, čak niti na domaćem tržištu, pa smo preplavljeni uvoznim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a o konkurentnosti na globalnom tržištu ne možemo niti govoriti.

Hrvatska poljoprivreda je u teškom stanju, ali vjerujemo da će krenuti na bolje

Obiteljska gospodarstva sve teže uspijevaju zadovoljavati svoje osnovne potrebe. U takvim uvjetima dolazi do depopulacije sela i urušavanja ruralnog prostora. Razlozi ovakvog stanja su višestruki. Oni su sigurno i povijesni, jer u bivšem sustavu nije bio mogući prirodni rast i razvoj gospodarstava, kao što je to bio slučaj u zapadnoj Europi. No, ni u suvremenoj Hrvatskoj mnogi problemi nisu riješeni, nego su se još dodatno produbljivali. Poljoprivredna politika mora u okvirima zajedničke europske poljoprivredne politike stvoriti povoljne uvjete i pomoći proizvođačima da proizvode konkurentno. Danas nam je na raspolaganju izdašna pomoć europskih fondova, ali je moramo znati pridobiti i pametno iskoristiti. Unatoč svemu, moramo vjerovati da još uvijek možemo ispraviti pogreške, iskoristiti višestruke potencijale i vratiti život na selo.

Spomenimo još da se u prošlogodišnjem izboru za najboljeg hrvatskog, mladog poljoprivrednika čak troje studenata križevačkog Visokog gospodarskog učilišta, plasiralo među petero najboljih. Riječ je o pobjedniku Ivanu Veseliću, zatim Josipi Matojić koja je zauzela drugo mjesto te Željkici Kruhin, koja je od 55 prijavljenih, mladih poljoprivrednika, natjecanje završila na petom mjestu.


Fotoprilog


Tagovi

Marijana Ivanek-Martinčić Visoko gospodarsko učilište Križevci Sorta kleščec Stručna praksa Studenti


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi