U duhu jačanja suradnje s gospodarstvom, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet organiziralo je stručni skup naziva "Primjena agrosolara u poljoprivredi".
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet organiziralo je stručni skup naziva "Primjena agrosolara u poljoprivredi".
Kako ističu, studenti su pokazali veliko zanimanje za stjecanje znanja o ovoj temi.
"Znanja i tehnologije iz područja energetike i digitalizacije ćemo svakako morati sve više primjenjivati u poljoprivredi. Ona se, da bi bila danas uspješna, mora transformirati i okrenuti modernim, ambicioznim i dinamičnim stručnjacima i tehnologijama", rekao je dekan, prof. dr. sc. Aleksandar Mešić istaknuvši da je ovo samo prvi u nizu planiranih edukacijskih skupova u suradnji s gospodarstvom.
Mario Turković, direktor tvrtke EnergoVizija koja razvija projekte inovativnih tehnoloških rješenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije i kružnom gospodarstvu, upoznao je studente s europskim trendovima, smjernicama i najboljim praksama napominjući da u Europi broj agrosolara eksponencijalno raste.
Dodao je kako im se u zadnje vrijeme javlja sve više hrvatskih poljoprivrednika koji su zainteresirani za primjenu ovih tehnologija na svojim nasadima.
"Zadnjih godina je prisutan nedostatak vode tijekom vegetacije, a voda čini 80 do 90 posto mase ploda. Manje vode dovodi do manjeg ploda i manjeg uroda, a time i manje zarade te ekonomske održivosti poljoprivrednika", naveo je izv. prof. dr. sc. Goran Fruk sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta dodajući tome da obilne oborine koje se sruče nakon sušnih razdoblja tlo ne može upiti što uzrokuje njegovu eroziju. Naveo je primjer nasada maline koje je posjetio u Nizozemskoj gdje agrosolari štite od tuče, mraza i zadržavaju potrebnu temperaturu te njihova primjena rezultira odličnim prinosom.
Nastavno na to, agronom dr. sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija u EnergoViziji, prikazao je različite načine njihovog implementiranja te primjere projekata koji se razvijaju u Hrvatskoj, s primjenom na nasadima višnje i kivija. Projekcije na temelju preciznih izračuna i pomnog istraživanja mikroklimatskih uvjeta pokazuju znatno smanjenje štete od ekstremnih vremenskih utjecaja, pa čak i kvalitetniji plod i povećan prinos.
Iskustva s juga Italije gdje isti imaju pozitivan utjecaj na usporavanje dinamike dozrijevanja grožđa što je vidljivo na uzgoju sorti Traminan i Primitivo, istaknuo je prof. dr. sc. Marko Karoglan, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Dodaje kako pozitivne primjere ima i sjever Italije gdje se uzgoj pod njima pokazao manje stresnim za sortu Corvina u odnosu na uzgoj bez njihove zaštite od prekomjernog sunčevog zračenja.
Južna Francuska ima odlične rezultate sa sortama Piolenc i Tresserre koje su pod agrosolarima imale povoljniju temperaturu i značajno smanjenu evapotranspiraciju, 37 do 62 posto ovisno o godini. Uz to, nije bilo detektiranih opeklina od sunca, a zabilježen je urod veći za 10 do 45 posto, ovisno o godini.
Karoglan je zaključio kako bi s njima grožđe dozrijevalo u prihvatljivijim kalendarskim rokovima, kemijski sastav bi mu bio uravnotežen, bilo bi manje opeklina na grožđu i lišću, a bila bi i manja potreba za navodnjavanjem jer bi vlaga u tlu bila sačuvana. Broj vinogradarskih površina u Hrvatskoj opada i možda možda bi upravo uz pomoć agrosolara mogli očuvati vinogradarsku proizvodnju.
Prosječan Hrvat/ica na godinu popije 28 litara vina, od kojih 8 uvezemo?
Kako rascjepkanost poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj utječe na primjenu agrosolara, na koji način utječu na bioraznolikost, kako poljoprivrednom mehanizacijom prolaziti između solarnih panela, koliki je njihov vijek trajanja, kako se održavaju i čiste od peludi, kako se financiraju ovakvi projekti i kakav je povrat investicije… samo je dio pitanja studenata kojima su pokazali zainteresiranost za ovu temu o kojoj će se na Agronomskom fakultetu, poručuju, sigurno još govoriti.
Tagovi
Autorica
Partner
Svetošimunska cesta 25,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 1 239 3779,
e-mail: dekanat@agr.hr
web: https://www.agr.unizg.hr/