Pretraga tekstova
Zbog dezertifikacije (opustinjavanja) i suše svake godine 100 milijuna hektara tla postaje degradirano. Koji su uzroci i posljedice?
Ovogodišnji Dan suzbijanja dezertifikacije i suše, koji se obilježava 17. lipnja, fokusira se na budućnost upravljanja tlom.
Svake sekunde površina ekvivalentna četiri nogometna igrališta postaje degradirana – što godišnje čini 100 milijuna hektara, stoji u priopćenju Ujedinjenih naroda koji su obilježavanje ovoga dana ustanovili prije 30 godina.
"Do 40 posto svjetskog tla je degradirano, što utječe na gotovo polovicu čovječanstva. Rješenja postoje, a obnova može riješiti problem siromaštva i ojačati otpornost na klimatske promjene. Vrijeme je da se ujedinimo i zaustavimo gubitak i degradaciju tla diljem svijeta", izjavio je Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UNCCD-a.
Angažiranje sadašnjih i budućih generacija ključno je za zaustavljanje ovih trendova i postizanje cilja obnove milijardu hektara degradiranog zemljišta do 2030. Tema ovogodišnjeg Dana suzbijanja dezertifikacije i suše je "Ujedinjeni za tlo: Naša ostavština. Naša budućnost.", a koja je ujedno poziv na mobilizaciju cijelog društva u podršci održivom upravljanju tlom.
Dezertifikacija i suša su dvije različite pojave koje često idu ruku pod ruku, ali imaju različite definicije i uzroke.
Dezertifikacija ili opustinjavanje je proces degradacije tla u suhim (aridnim), polusuhim (semiaridnim) ili poluvlažnim (subhumidnim) područjima zbog različitih faktora, uključujući klimatske promjene i ljudske aktivnosti, odnosno krčenje šuma i neodržive poljoprivredne prakse. Posljedice su smanjenje produktivnosti tla i(li) njegova erozija, gubitak vegetacije te socioekonomski problemi poput siromaštva i migracija.
Suša je pak privremeni fenomen kojega karakterizira nedostatak oborine tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Uzroci su osim klimatskih i prirodne promjene u klimatskim obrascima (npr. El Niño i La Niña, op. a.). Posljedice su jasne - nedostatak vode za poljoprivredu, pitku vodu te industriju. Također, povećava se rizik od požara te socioekonomski problemi jednaki kao kod dezertifikacije.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?