Suspendiran zakon i Agencija za poljoprivredno zemjište

Kontroverzni HDZ-ov Zakon o poljoprivrednom zemljištu do daljnjega se neće primjenjivati jer je Ustavni sud jučer odlučio prihvatiti prijedloge Antuna Lasla i grupe slavonsko-baranjskih poljoprivrednika te Srpskog demokratskog foruma za pokretanje ocjene ustavnosti pojedinih njegovih odredbi, posebice one po kojoj država može neobrađeno zemljište privremeno oduzeti vlasniku i dati ga u najam.

Na taj način, točnije sve do donošenja konačnog rješenja Ustavnog suda, obustavljen je i rad Agencije za poljoprivredno zemljište koja je službeno počela raditi prije samo nekoliko dana - 1. srpnja.
Naime, ta je agencija trebala raspolagati i državnim, ali i privatnim poljoprivrednim zemljištem, a prema spornom zakonu imala je i pravo prvokupa privatnog zemljišta. Konkretno, jedinice lokalne samouprave imale su mogućnost u ime Agencije neobrađeno privatno zemljište bez pristanka vlasnika davati u zakup.
- S obzirom na to da je riječ o zakonskim mjerama važnima za cjelokupnu zajednicu i pitanju koje zadire u temeljna ljudska prava, postojanje i najmanje sumnje dostatan je razlog da Ustavni sud detaljno preispita odredbe ovog zakona - kazala je jučer sutkinja Ustavnog suda Duška Šarin. Prema njezinim riječima postupak ocjene ustavnosti mogao bi biti dugotrajan jer zahtijeva mnoštvo analiza, stručnih očitovanja, znanstvenih mišljenja, ali i ustavnosudskih stavova iz drugih zemalja, a do konačne odluke privatnim će se zemljištem raspolagati kao i do sada sukladno općim propisima o raspolaganju nekretnina, odnosno kako se to radilo do 1. srpnja.
- Iznimno smo zadovoljni ovom odlukom Ustavnog suda - izjavio nam je jučer jedan od podnositelja zahtjeva za ocjenu ustavnosti Antun Laslo. On se nada kako će konačna odluka ići u prilog vlasnicima poljoprivrednog zemljišta.
- Ako želimo biti demokratska zemlja i poštovati standarde kakvi postoje u svim razvijenim zemljama, onda moramo zaštiti privatno vlasništvo jer je ono nedodirljivo - ističe Laslo, navodeći primjer Poljske, u kojoj također postoji slična agencija, ali ona raspolaže isključivo državnim zemljištem, a može i privatnim jedino ako se s tim suglasi vlasnik.
- Rješenja kakva su bila predložena u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu postojala su još jedino u komunizmu - zaključuje Laslo.

U prijedlogu za pokretanje postupka ocjene ustavnosti predlagatelji su posebno isticali činjenicu da se spornim zakonom ograničava pravo vlasništva, slobodna prodaja i davanje u zakup te mirno uživanje vlasništva, što je jedna od temeljnih ustavnih kategorija.

HSS zagovarao Agenciju

Prema posljednjim podacima, država je vlasnik 33 posto poljoprivrednog zemljišta, dok je ostatak u privatnom vlasništvu. Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je HDZ donio 2008. godine nadopunivši ga ove godine, prvi put zahvaća u privatno poljoprivredno zemljište. Sam zakon, ali i agenciju mjesecima je žestoko zagovarao HSS, koji je de facto želio ograničiti mogućnost slobodne prodaje privatnog poljoprivrednog zemljišta, pa je ovakva odluka Ustavnog suda težak udarac najvećem koalicijskom partneru vladajućih.

Nepogode protiv seljaka

Neki od sudaca Ustavnog suda poput Mate Arlovića smatraju kako mnogi vlasnici u zakonom propisanom roku ne bi mogli poduzeti potrebne agrotehničke mjere koje bi ih spasile od oduzimanja zemljišta zbog toga što ono nije obrađeno. Posebice se to, prema njegovu mišljenju, odnosi na starija seoska gospodarstva koja su uz sve to ovog proljeća bila pogođena i katastrofalnim elementarnim nepogodama.

Autor: Dražen BOROŠ