Suša i dezertifikacija bi do 2050. mogle pogoditi tri četvrtine svjetske populacije

Kako bi upozorili stanovništvo na sve veći problem degradacije zemljišta, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1995. godine proglasila 17. lipnja Svjetskim danom borbe protiv dezertifikacije i suše, kada je predstavljena i Konvencija UN-a za njihovo suzbijanje u najpogođenijim zemljama.

Španolska je domaćin 2022

Ove godine svjetsko obilježavanje Dana borbe protiv dezertifikacije i suše održava se u Madridu, u zemlji koja se s tom pojavom bori već godinama. Tamošnja Vlada prednjači u rješavanju ovih pitanja i ima najbolju praksu.

Teresa Ribera Rodríguez, potpredsjednica španjolske vlade i ministrica za ekološku tranziciju i demografske izazove, izjavila je da suša nije samo izostanak kiše. Često je potaknuta degradacijom zemljišta i klimatskim promjenama. Napomenula je da samo zajedno možemo prevladati razorne posledice na ljude i prirodu širom svijeta i početi se pripremati sada kako bi zaštitili našu budućnost.

Prijetnja planetu Zemlji

Dezertifikacija (opustinjavanje), degradacija zemljišta i suša postali su ozbiljna prijetnja cjelokupnom životu na planetu Zemlji. Ljudske zajednice ostaju bez osnovnih uvjeta za život. Hrana, voda, financijski izvori i okoliš nestaju pred ovim pojavama.

Od 2000. godine njihova učestalost i jačina povećala se za 29 posto. Do 2050. godine mogle bi pogoditi tri četvrtine svjetske populacije.

"Nestašica hrane i vode, kao i šumski požari uzrokovani teškom sušom, pojačali su se posljednjih godina", rekao je Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UNCCD-a dodajući da sve to ukazuje na neizvjesnu budućnost svijeta.

Suša je pritajena globalna kriza koja bi mogla postati sljedeća pandemija?

U prošlom stoljeću zbog nje je više od 10 milijun ljudi izgubilo život, a ekonomska šteta širom svijeta iznosila je nekoliko desetina milijardi dolara. Na Afriku otpada samo 44 posto ovih pojava, a najviše je pogođena podsaharska Afrika.

Europa je u 20. stoljeću imala 45 velikih suša koje su pogodile milijune ljudi i nanijele štetu veću od 27,8 milijardi dolara ekonomskog gubitka. Tada su nastradale Španjolska, Portugal, južni dio Francuske, dio Njemačke, zemlje Balkana, Grčka, Bugarska.

No, najviše ih je bilo u Aziji. Područje Afganistana, Pakistana, Iraka, Irana i drugih zemalja u regiji je izloženo dramatičnim sušama.