Hrvatska uskoro potpuno slobodna od GMO-a
Samo tri županije u Hrvatskoj još nisu zabranile uzgoj genetski modificiranih kultura u poljoprivredi i genetski inženjering u stočarstvu, čime bi Hrvatska postala potpuno slobodna od GMO-a i stvorila pretpostavku da se pozicionira kao zemlja koja bi uz turizam mogla postati prepoznatljiva i po zdravo uzgojenoj hrani. Još se čeka odluka Grada Zagreba, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije da na svom području zabrane ispuštanje GMO-a u prirodu.
Inicijativu za takvu odluku je prije nekoliko godina dala HSS-ova saborska zastupnica Marijana Petir, koja trenutačno kao predsjednica Odbora za zaštitu okoliša lobira kod tih županija da to učine što prije u svojim skupštinama.
Time bi se Hrvatska svrstala u sve brojniji klub europskih regija koje su se odlučile suprotstaviti GMO-u zbog višestrukih posljedica kako na okoliš, tako i na samo gospodarstvo, a sve su glasniji i ugledni stručnjaci koji upozoravaju na posljedice genetski modificirane hrane za ljudsko zdravlje.
»Odbor za zaštitu okoliša uputio je nekoliko prijedloga županijama da što prije donesu odluku o zabrani GMO-a, a pozitivna snaga da se to učini postoji. Uz to je i velika potpora javnosti, naročito među samim poljoprivrednicima, te u politici, što je dobar mehanizam kojim se možemo zaštititi od GMO-a. Kada to županije ne bi učinile, goleme i nepovratne posljedice za poljoprivredu trpjeli bi tradicionalno poljoprivredni krajevi kao što je Osječko-baranjska županija«, upozorila je Petir koja je prepričala loša iskustva američkih farmera s GMO-om još od prije desetak godina.
Pojedine zemlje su odbile uvesti američke žitarice od konvencionalnih uzgajivača jer su bili zagađeni materijalom susjednih GM-usjeva. Uz to su američki poljoprivrednici dobili i tužbe multinacionalnih kompanija »za krađu« patenta jer je oprašivanjem vjetra i pčela prenesen genetski materijal s usjeva patentiranog GM-sjemena na konvencionalne usjeve.
I Španjolska ima golemih problema zbog snažnih pobornika GMO-a. Naime, njihovi pčelari trpe golemu štetu jer pčele oprašuju i GM-usjeve, prenose genetski modificiran polen u košnice i od njega rade med koji može, tvrdi Petir, postati i otrov, a ne više lijek.
Naša sugovornica upozorava da GM-usjevi općenito uništavaju biološku raznolikost. Riječ je, naime, o miješanju gena različitih vrsta, primjerice, kukuruza i virusa ili bakterija, da bi se tom kukuruzu poboljšala svojstva. No Petir to naziva »igranjem Boga« jer nitko ne zna kako će se »ubačeni« geni ponašati u prirodi.
»Ne zna se hoće li te bakterije, ili još češće virusi, razmnožavati u prirodi i utjecat na neke vrste u okružju te ih potpuno istisnuti«, upozorava naša sugovornica. Zbog mnogo nepoznanica, dobrim smatra to što je Hrvatska pronašla nišu da cijeli svoj teritorij premreži zabranama GMO-a.
Nedavno je usvojen Zakon o GMO-u kojim je legaliziran status županija koje su samostalno donijele odluku o zabrani sjetve GM-sjemena, čak i u pokusne svrhe, odnosno legalizirana je autonomnost stava pojedinih regija Hrvatske o GMO-u, što je na tragu europskog rješenja tog pitanja. Pravna stečevina EU-a dopušta uzgoj pojedinih GM-sorti, ali regije imaju tu autonomiju da ga na svom području mogu zabraniti.
»Ispuštanje GM-organizama je zabranjeno i u području ekološke mreže Hrvatske, što čini oko 45 posto površine zemlje, kao i u zaštićenim područjima, odnosno u nacionalnim i regionalnim parkovima te parkovima prirode, što je dodatnih 15 posto teritorija. GMO-a nema ni na područjima ekološke poljoprivrede i turizma te smo tako zabranama premrežili gotovo cijelu Hrvatsku«, kaže Marijana Petir. Podcrtava kako su time udareni temelji da se Hrvatska s pravom može deklarirati kao turistička, ali i poljoprivredna zemlja, a bonus je što se možemo proglasiti i zemljom ekološke poljoprivrede koja bi certificiranjem proizvoda dobila na dodanoj vrijednosti, pa tako i cijeni.
Tijekom nedavnog posjeta predsjednika Sabora Luke Bebića austrijskom parlamentu, pohvaljeni su napori Hrvatske u projektu Alpe-Adria kojim se cijela srednjoeuropska regija želi proglasiti slobodnom od GMO-a. To se odnosi na Njemačku, Austriju, Italiju, Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku no cilj je tom društvu pridružiti i Hrvatskoj druge susjedne zemlje. Hrvatske su županije također uključene u europsku mrežu regija slobodnih od GMO-a kojih je već prije dvije godine bilo pedesetak i on sraste. Iako je načelno GMO dopušten u Europi, ostavljena je mogućnost da pojedine regije samostalno donesu odluku žele li na svom području GMO ili ne, što sve više njih koristi. Austrija se, pak, od GMO-a brani referendumima za svaki njegov novi soj.
Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš
Tagovi