Strategija poljoprivrede u Saboru, oporba tvrdi da ne rješava ključne probleme ovog sektora

U Hrvatskom saboru danas je predstavljena Strategija poljoprivrede do 2030. Riječ je o dokumentu kojim se želi povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna godišnje, a resorna ministrica Marija Vučković naglasila je da su njime definirani ciljevi i mjere za unapređenje poljoprivrednog sektora, ali i ruralnog prostora.

Kako je pojasnila, četiri su cilja: povećati produktivnost i konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, jačati održivost i otpornost poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, obnoviti ruralno gospodarstvo i unaprijediti uvjete života u tim područjima kao i poticati inovacije.

Strategija prepoznaje, dodala je, i potencijale za razvoj proizvoda viših dodanih vrijednosti te aktivnosti na ruralnom području poput turizma, usluga biogospodarstva, bolje povezanosti s prehrambenom industrijom, digitalizaciju. S tim da joj je osnovni zahtjev učinkovitije korištenje javnih novčanih sredstava, iz proračuna EU, ali i državne blagajne. Prema njezinim riječima, do 2027. Hrvatskoj je iz proračuna EU dostupno oko pet milijardi eura, odnosno procijenjeno je da će do 2030. za provedbu ciljeva i prioriteta Strategije poljoprivrede do 2030. biti utrošeno 7,5 milijardi eura. 

Međutim, oporba smatra da ne rješava ključne probleme u tom sektoru. 

"Ako se Strategija do 2030. donosi u 2022., nije jasno koje razdoblje pokriva, jer je Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske propisano da se dugoročni akti donose za razdoblje od najmanje deset godina", reagirali su priopćenjem iz Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP).

Tvrde da u njoj nema ništa o ribarstvu koje je sastavni dio EU strategije Od polja do stola. "Ministrica je u rujnu 2020. na saborskom Odboru za poljoprivredu prezentirala Strategiju poljoprivrede i ribarstva pa nije poznato gdje se na tom četverogodišnjem putu izrade dokumenta (2018.-2022.) ribarstvo izgubilo?", pitaju.

Kažu kako ništa nema ni o šumarstvu i njegovoj ulozi u gospodarstvu, očuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena

Potrebna generacijska obnova

Ističu da šume i šumsko zemljište pokrivaju gotovo 50 posto kopnene površine Hrvatske, a od toga je čak 76 posto u vlasništvu države, šumarski sektor zapošljava preko 50.000 radnika, a velik dio njih dolazi iz manje razvijenih ruralnih područja. "I taj sektor zaslužuje definiranje okvirnih mehanizama i intervencija u jednom krovnom dokumentu kao što je nacionalna strategija", poručili su.

Tvrde da se od 15 razvojnih potreba niti jedna se ne odnosi na generacijsku obnovu. Mladi poljoprivrednici navode se kroz različita područja intervencija i provedbene mehanizme, ali nisu prioritet. "Treba dati veći značaj, jer je to jedini način za očuvanje i oživljavanje ruralnih sredina", napomenuli su.

Kako navode, u Strategiji se ne poziva na EU ciljeve vezane uz sigurnost hrane i prehrane i održivu poljoprivredu kao ni na UN ciljeve održivog razvoja do 2030. Navode da nema ništa ni o ciljevima vezanim za žene i osnaživanje njihove uloge u ruralnim područjima.

"Brojne mogućnosti i prakse za zaštitu okoliša i prirode te borbu protiv klimatskih promjena, koje bi našim poljoprivrednicima mogle osigurati dodatni prihod, nisu jasno definirane", upozorili su. Dodaju da izostaje naglasak na NATURA 2000 područja, između ostalog i na očuvanju travnjačkih površina.

Kažu i da prema navodima Europske komisije, Hrvatska zaostaje s pripremom planova upravljanja područjima mreže NATURA 2000, čime se domaćim poljoprivrednicima i drugim korisnicima ograničava pristup nekim programima potpore u okviru ZPP-a.

Prehrambena industrija uskraćena?

Smatraju da je u cijeloj Strategiji naglasak dan na primarni poljoprivredni sektor, dok je proizvodnja hrane preradom tek djelomično i nejasno pokrivena. Na ovaj način prehrambena industrija ostaje uskraćena za jasne strateške ciljeve i rješenja vezana za budući razvoj.

Također, kažu, u Strategiji nema ništa ni o socijalnoj uvjetovanosti koja će se koristiti u dodjeli potpora. Ona uključuje poštivanje određenih načela kao što su prava radnika, socijalna i ekonomska prava. Ne navode se ni odredbe vezane za socijalnu uključenost i jednake mogućnosti, ravnopravnost spolova, ranjive skupine, a ne ističe se ni da su ruralna područja posebno ranjiva zato što imaju ograničen pristup brojnim uslugama (bolnicama, prijevozu) te slab ili nepostojeći pristup internetu, napominju.

Digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja snažno utječe na obrazovanje i poslovanje, a o tome ni riječi. Nema ništa ni o konceptu "pametnih sela", tvrde iz SDP-a. "U dijelu koji se odnosi na financiranje prikazana je godišnja alokacija iz proračuna EU dok dio koji će se financirati iz nacionalnog proračuna nedostaje", upozoravaju.

Saznaje se, dodaju, i da je poljoprivredi namijenjeno 7,5 milijardi eura, a u Strategiji je to 4,9 milijardi eura. "Ministarstvo treba jasno prikazati koliko sredstava je namijenjeno za poljoprivredu, a koliko za javni odnosno državni sektor", istaknuli su navodeći da financijska sredstva kojima je plaćena izrada ove Strategije nisu pametno utrošena.

"Sve navedeno upućuje na nejasnu politiku i nezainteresiranost odgovornih osoba u Ministarstvu poljoprivrede za rješavanje ključnih pitanja u sektoru i ruralnim područjima", zaključili su iz SDP-a.

Burno u Saboru

Oporba je raspravu o Strategiji iskoristila i kako bi prozvala vladajuće zbog poljoprivredne politike i obećanja koje, kažu, nisu ispunili. "Postoji vaša lista obećanja što će se promijeniti, no što ste točno napravili?", pitao je vladajuće Božo Petrov iz stranke Most, zanimajući se po čemu je Strategija specifična za Hrvatsku rekavši da su ju mogli dati i Zimbabveu. 

"Oni koji govore da Strategija nema veze sa Hrvatskom, očigledno je nisu pročitali", uzvratila je Marijana Petir (Klub HDZ-a) i ističe da se taj krovni dokument donosi nakon iščekivanja od 20 godina. Plan je da do 2030. obujam poljoprivredne proizvodnje povećamo na 30 milijardi kuna godišnje, produktivnost rada za 60 posto, da se snažnije podrže mladi i mali poljoprivrednici, da se poveća broj svinja i goveda u domaćem uzgoju, sagradi 20 distributivnih centara za voće i povrće, nabrojala je.

Međutim, zastupnicu Katarinu Peović (RF) zanima kako misle povećati rast poljoprivredne proizvodnje s 19 na 30 milijardi kuna. Također ona tvrdi da smo u "mračnom socijalizmu" proizvodili dva puta više hrane nego sada.

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) je pak rekao da predloženi dokument nema ni smjera, ni vizije, ni strategije. Sram je da je Strategija pisana na temelju izvješća Svjetske banke koja je koristila podatke iz 2017., naglasio je poručivši "ako smo do sada sahranjivali poljoprivredu, ovom Strategijom bacamo prvi grumen".