Pretraga tekstova
U ovoj godini se polako vraćaju stari, nepovoljni trendovi, pa je deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i poljoprivrednih proizvoda od početka 2021. uvećan za 7,5 posto, upozoravaju iz HGK.
Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za gotovo 15 posto, ali prati ga i rast deficita vanjskotrgovinske razmjene od 7,5 posto, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske gospodarske komore.
Iz HGK navode da je u tom razdoblju izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,65 milijardi eura ili 14,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
No, porastao je i uvoz za 12,3 posto, na 2,4 milijarde eura, pa je deficit deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnuo 755 milijuna eura, što je za 53 milijuna ili 7,5 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine.
Navode i da nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019., u ovoj godini se polako vraćaju stari, nepovoljni trendovi, pa je deficit od početka 2021. uvećan za 7,5 posto, unatoč solidnom rastu izvoza od gotovo 15 posto.
"Trend smanjenja deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu zaustavljen je sa sedmim mjesecom ove godine, u kojem je deficit porastao za 5 posto, a rast se nastavlja i u kolovozu“, izjavila je voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.
Ističe kako je to bilo za očekivati jer je nakon oporavka od korone došlo do konsolidacije i normalizacije potražnje kroz oporavak HoReCa kanala i turističke potrošnje.
U priopćenju navode i kako su u izvozu najzastupljenije žitarice (12,3 posto ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,2 posto), ribe (9,7 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto) te pića i alkohol (6,8 posto).
Najviše se, pak, uvozi meso (9,9 posto ukupnog uvoza), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,7 posto), mlijeko, jaja i med (7,8 posto), pića i alkohol (7,7 posto) i hrana za životinje (7,6 posto).
Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (147,1 milijuna eura), ribe (60,6), uljarica (26,7), mesnih i ribljih prerađevina (11,6) i duhana (0,3), navode iz HGK, napomenuvši da žitarice i uljarice čine preko 70 posto suficita.
U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvaruje se deficit. Najveći je prisutan u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8).
"Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit - stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. godina", kazala je Jurišić.
Očekuje kako će nacionalne i potpore iz EU fondova za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i preradi te kvalitetna rješenja u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem pridonijeti povećanju obujma proizvodnje i produktivnosti rada, povećati samodostatnost i smanjiti negativnu trgovinsku bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
"Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva - mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti", naglasila je Jurišić.
Iz HGK ističu i da se za 2020. sada sa sigurnošću može zaključiti kako se radi o godini sasvim neuobičajenih kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u kojoj je zbog utjecaja pandemije zabilježeno povećanje izvoza, smanjenje uvoza i smanjenje deficita u odnosu na 2019.
Izvori
Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA
Tagovi
HGK Vanjsko-trgovinska razmjena Žaklina Jurišić Deficit Izvoz Uvoz
Muž u našem preko 3,5 m visokom kukuruzu kod Drave 🫣🌽🌻 i suncokret je na jednoj njivi jako, jako dobar. Iako nam prijeti nevrijeme danas i suša već uzima svoje, ali nadamo se da će nešto i biti na kraju na vagi
Damir Senjan
prije 4 dana
Karolina Rastija Hahaha ovakav sam ja velik u ovo vrijeme imao prošle godine ali ja sam ti uvjek na OSSK da nepišem koje sorte. Tad sam stajao i Više [+] gledao, pa nisam znao dali sam lud ili slijep. 2 do 3 metra kokuruz po tri klipa, to je bilo da nevjeruješ. Pa sin me pitao a tata koju si to glopus napravio da je koruza tak velika, trebaju ljestve da bi došao do klipa. Ove je godine dobar ali nije toliko visok. To ćemo vidjeti u jesen što nam vrijeme dalo. A suncokret mi povaljan ubi bože, previsok 190 cm i još bi nekuda u zrak, ogromni listovi i ako tek jedna trečina procvjetala a avo što na zemlji pokoj mu dušu oprosti. Ako se pokriju troškovi bit će dobro i ako ubslijedečem valu ne udari tuča. Karolina a ti sa mužem umjestu na more u tu Amazonu malo kao kamperi na odmor, pa uživancija. Možda ima nešto lijepo da se desi, pa da roda za 9 mjeseci nešto novo i da donese 🙊🙊🤫🤫🤫
Karolina Rastija
prije 4 dana
Haha, to je Pioneerov 9975, ali zemlja je kod Drave ova jako dobra Haha, to je Pioneerov 9975, ali zemlja je kod Drave ova jako dobra
Damir Senjan
prije 5 dana
Pa gledam slike, ovo je da nevjeruješ. Pa gdje ti muž nabavio sjeme kukuruza, ovo je kao u Amazonskim šumama ili neko Amazonsko sjeme kukuruza. Pa gledam slike, ovo je da nevjeruješ. Pa gdje ti muž nabavio sjeme kukuruza, ovo je kao u Amazonskim šumama ili neko Amazonsko sjeme kukuruza.
Damir Senjan
prije 5 dana
Moj si suncokret legao poslije sada ovoga jakoga vjetra, kukuruz izdržao vjetar ali suncokret nije. Moj si suncokret legao poslije sada ovoga jakoga vjetra, kukuruz izdržao vjetar ali suncokret nije.
Tea Januš
prije 3 godine
Deficit ili suficit? Hmm
SASA FRANIC
prije 3 godine
sve jasno gdje drzava gubi odromne novce. jos kod voca je neki deficit nuzan dok god je dopusten uvoz voca koje kod nas ne raste i ne moze se prizvesti kao banane i narance..., dok kom mesa i mljeka je nodopustivo imati takav deficit jer se radi o proizvodima koji se kod nas lako proizvode. ali problem su nepostene cjene ispod proizvodjackih koje bi trebalo staviti na promatranje. jer izlaz je ili zabraniti uvoz mesa za kojega su u drugim zemljama dobili puno veci poticaj, pa ga mogu tako jeftino izvesti nama. samo to ce podici cjenu mesa u trgovinama. ili davati i kod nas vece poticaje za meso. pa cemo mi imati dovoljno i izvoziti drugima a u trgovini ce ljudi moci kupovati po jeftinoj cjeni koja je i sada. vidi se kako treba preusmjeriti poticaje na dalje. a sto se tice sto se zitarice kod nas preradjuju, to je isto pitanje iskvarenog trzista. nisi toliko skipi strojevi da bi se zitarice moge preraditi i pakovati za ljudsku i stocnu prehranu, ali je opet pitanje zlikovaca trgovackih lanaca u HR koji ne bi nikako htjeli otkopljivati od nasih proizvodjaca