Što nam donosi lokalna LEADER inicijativa?

LEADER "Links between actions for the development of the rural economy", predstavlja Inicijativu Europske Zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstva javnog i privatnog sektora („Lokalne akcijske grupe"). Posebnost LEADER projekata je naglasak na lokalno stanovništvo. Iskustvo je pokazalo da može dovesti do prave promjene u dnevnom životu ljudi u ruralnim krajevima.

LEADER se počeo provoditi 1991. i od tada je donio ruralnim zajednicama u EU alate za aktivno uključivanje u kreiranje njihove budućnosti, ohrabrujući sudjelovanje na lokalnoj razini u stvaranju i provedbi strategija održivog razvoja. Do danas, petnaest zemalja članica Europske Unije provode LEADER program i u skladu s njime osnivaju Lokalne Akcijske Grupe - LAG-ove. Dobra praksa kroz ostvarene koristi regija koje su profitirale udružujući se na ovakav način dostupne su, kroz znanje i učenje vanjskih dobrih iskustava i Hrvatskoj. U razdoblju od 2007. - 2013., LEADER više nije poseban program, već je integriran i prihvaćen u nacionalnim/regionalnim Programima ruralnog razvoja.

LEADER potiče socio-ekonomske aktere da rade zajedno, proizvode dobra i provode usluge koje generiraju dodanu vrijednost u razvoju lokalnog područja. Pristup baziran na specifičnosti prostora i na pristupu „odozodo“, uključujući lokalnu zajednicu i stvaranje dodatne vrijednosti lokalnim resursima, postepeno se pokazao kao nov način stvaranja mogućnosti zapošljavanja i poticanja razvoja poduzetništva u ruralnim krajevima.

LEADER koncept

Imajući u vidu različitost europskih ruralnih područja, došlo se do toga da razvojne strategije mogu biti učinkovitije i djelotvornije ako se o njima odlučuje na lokalnoj razini od strane lokalnih učesnika. LEADER govori o tome kako, a ne što treba raditi. Temelji se na načelima koja se trebaju uvažavati ne pojedinačno, već kao cjelina, jer samo se na taj način postižu dugoročni učinci na dinamiku ruralnih područja i njihov kapacitet za rješavanje vlastitih problema.

Načela LEADER pristupa su

• Održivi ruralni razvoj - razvoj koji se temelji na očuvanju i razvoju okolišnog, ljudskog, socijalnog i stvaralačkog/proizvodnog kapitala
• Pristup temeljen na osobitostima područja - ruralna područja su slična, ali opet, svako ima svoje posebnosti; njih treba uzeti u obzir prilikom planiranja budućnosti, jer su one temelj kvalitetnog razvoja svakog pojedinog područja
• Pokretanje zajednica koje kasne u uključivanju u razvojne procese - ima zajednica kojima treba podrška kako bi se uključile u razvojne procese. Takve zajednice treba prepoznati i posvetiti im posebnu pažnju radi njihovog pravovremenog uključivanja
• Pristup odozdo prema gore - bez uključivanja javnosti, današnji razvoj nije moguć. Zato je potrebno široko uključivanje svih raspoloživih snaga u lokalnim zajednicama kako bi se bogatstvom ideja i mogućih rješenja postigao što kvalitetniji razvoj
• Razvoj lokalnih partnerstva u pristupima i djelovanju - u današnje vrijeme, usitnjene inicijative često su unaprijed osuđene na propast, nedostaje im snaga, uvjerljivost i povjerenje. Stoga je razvoj partnerskih odnosa i kulturne suradnje od iznimne važnosti
• Umrežavanje i suradnja - povezivanje, sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava, u današnjoj modernoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj od ključne su važnosti
• Integralni pristup - sektorska podijeljenost čest je uzrok problemima u razvoju
• Inovativnost - tradicija je svakako temelj održiva ruralnog razvoja, ali su inovacije nužne kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način
• Lokalno financiranje i upravljanje projektima - izuzetno je važno da aktivnosti na lokalnoj razini budu i financirane iz lokalnih proračuna. Poznajući situaciju u Hrvatskoj znamo da to nije jednostavno, ali makar i mali poticaj iz lokalnog proračuna znači potvrdu vjerodostojnosti lokalnih projekata.

Kada je LEADER pristup dobio svoje značenje?

LEADER pristup se u politiku ruralnog razvoja RH uvodi prvi puta kroz IPARD program (2013.) kao obaveza i to kroz Mjeru 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ koja uključuje stjecanje vještina animiranja stanovnika LAG područja i provedbu lokalnih razvojnih strategija s ciljem promicanja ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstava. Iskustva iz pripreme regionalnih operativnih programa (ROP) se smatraju važnim i korisnim kako bi se osigurala uspješna provedba LEADER pristupa u Hrvatskoj. ROP-ovi se odnose na županije i danas sve županije imaju Županijske razvojne strategije (ŽRS), koje se razvijaju uz sudjelovanje lokalne samouprave i drugih lokalnih interesnih skupina koje čine partnerstvo. Iskustva stečena iz izrade PUR-ova, ROP-ova i ŽRS -ova će pomoći razumijevanju i provedbi LEADER pristupa.

Ministarstvo poljoprivrede je u okviru projekta PHARE 2005 „Izgradnja institucionalnih kapaciteta i podrška provedbi SAPARD/IPARD programa“ 2007. godine krenulo u uspostavu tri pilot područja lokalnih partnerstava uzimajući u obzir zemljopisno-klimatološke karakteristike (planinsko, ravničarsko, obalno-mediteransko), broj stanovnika od 5.000 do 150.000, isključenost gradova iznad 25.000 stanovnika, zemljopisni kontinuitet područja i postojanje već određenih aktivnosti i iskustva u sličnim projektima.

Istovremeno su se na pojedinim područjima pokrenuli, od strane civilnog sektora (Hrvatska mreža za ruralni razvoj) i pilot projekti uspostave lokalnih partnerstava na LEADER principu. Iskustva stečena u formiranju lokalnih partnerstava na pilot područjima su bila od iznimne koristi kako lokalnom stanovništvu tako i Ministarstvu poljoprivrede. Lokalno stanovništvo je steklo znanja i iskustva o provedbi LEADER pristupa, a Ministarstvo poljoprivrede je steklo vrijedne informacije o mogućnostima provedbe LEADER pristupa u RH.

Lokalna partnerstva na LEADER principu - trenutna situacija

Prema Registru udruga i podacima Ministarstva poljoprivrede zaključno sa srpnjem 2013. trenutno je u RH registrirano 55 LAG-ova koji pokrivaju površinu od oko 69 posto površine RH. Ukupan broj stanovnika svih LAG-ova iznosi oko 1.800.000 što bi značilo oko 42 posto stanovništva RH. Na temelju ovih podataka je vidljivo da jedan LAG prosječno pokriva površinu od oko 730 km² i oko 33.000 stanovnika. Ukupno je u sve LAG-ove uključeno oko 420 gradova i općina što predstavlja oko 80 posto svih jedinica lokalne samouprave u RH. Na prvom javnom natječaju (ožujak 2013.) odabrano je i sufinancirano 30, a na drugom javnom natječaju (listopad-studeni 2013) još 12 lokalnih akcijskih grupa.

U Hrvatskoj će ruralni razvoj predvođen lokalnim zajednicama ojačati lokalne zajednice, poboljšati životne uvjete, kvalitetu života i okoliša ruralne populacije, poboljšati mogućnosti sudjelovanja ruralnog stanovništva u procesu donošenja odluka te će povećati konkurentnost. Provedba LEADER-a doprinijeti će ostvarenju svih šest prioriteta Unije za razdoblje 2014 - 2020.

Najkasnije dvije godine od odobrenja Partnerskog ugovora, a ne dalje od 31. prosinca 2017., nadležno ministarstvo za poljoprivredu će odabrati LAG-ove koji će se sufinancirati sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).