Što je hrvatskim građanima najvažnije kod kupovine hrane?

Gotovo tisuću građana Hrvatske, točnije njih 996, sudjelovalo je u istraživanju kojega je od 22. ožujka do 18. travnja 2022. provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Ispitanici su osobno anketirani, a postavljeno im je desetak pitanja o tome koji čimbenici utječu na odluke povezane s hranom, koliko su svjesni rizika povezanih s njezinom sigurnošću, što ih najviše zabrinjava, kojim se kanalima informiraju i slično. 

EFSA je u tom periodu ankete provela i među građanima svih drugih država članica te je na osnovu ispitivanja 27.000 stanovnika širom EU predstavljena slika o tome kako biraju prehrambene namirnice. Ovo je četvrto takvo istraživanje od 2005. godine. 

Cijena, okus ili sigurnost - što je građanima EU na prvom mjestu kad biraju hranu?

Rezultati anketa provedenih među hrvatskim građanima pokazali su određena odstupanja u odnosu na prosjek EU. 

Novčanik određuje odabir

Cijena nam je najveći faktor pri odabiru hrane, i to za 62 posto ispitanika, za razliku od 54 posto građana EU. Na drugom mjestu nam je sigurnost s visokih 61 posto (46% u EU), a na trećem mjestu, što je vrlo bitno, nam je podrijetlo hrane (npr. geografsko) s 49 posto (46% u EU). Okus kao faktor nam je na četvrtom mjestu s 44 posto za razliku od EU prosjeka kojem je taj čimbenik na drugom mjestu s 51 posto.

Peto mjesto je zauzeo čimbenik hranjivih sadržaja (količina vitamina, bjelančevina, šećera ili masti) s 36 posto (41% u EU). Učinak na okoliš i klimu te etička pitanja i vjerovanja važni su za 9 posto građana Hrvatske. 

Kada je riječ o svijesti, predodžbi o rizicima i ponašanjima, rezultati prikupljeni u Hrvatskoju odstupaju od EU prosjeka. U našoj smo zemlji najviše čuli za ostatke pesticida u hrani (62%), ostatke antibiotika, hormona ili steroida u mesu (58%) te aditive poput bojila, konzervansa ili pojačivača okusa u hrani ili piću (57%). 

Za zarazne bolesti nađene kod životinja, a koje utječu na stoku ili ljude zna 53 posto građana, za genetički modificirane sastojke u hrani ili piću 50%, za mikroplastiku nađenu u hrani 47%, za onečišćivače okoliša u ribi, mesu ili mliječnim proizvodima kao i za trovanje hranom ili pićima zagađenima bakterijama, virusima i parazitima njih 45%. Za dobrobit životinja zna samo 30 posto ispitanika. 

Najviše nas muče pesticidi

Građane naše zemlje najviše zabrinjavaju ostaci pesticida u hrani, njih 43 posto, što je više za 3 posto od EU prosjeka (40%). I za ostatke antibiotika, hormona ili steroida u mesu više brinemo od ostatka EU-a, s 41% (39% EU). Na trećem mjestu nas najviše brinu aditivi poput bojila, konzervansa ili pojačivača okusa u hrani ili piću, s 32% (36% u EU). 

Glavni izvori informacija o rizicima povezanima s hranom su nam televizija ili internet (62%). Na drugom mjestu s 55 posto su razgovori s obitelji, prijateljima, susjedima ili kolegama, što je značajno više od EU prosjeka (44%). Treće mjesto s 32 posto zauzimaju internetske tražilice. 

Jako dobro znamo izbjeći rizike? 

Promatrajući dio ankete koji se odnosi na razloge za neuključenost u sigurnost hrane, u Hrvatskoj pokazujemo zavidnu samouvjerenost u odnosu na građane EU. Naime, čak je 47 posto građana odgovorilo da zna dovoljno da izbjegne ili ublaži rizike povezane s hranom (30% u EU), a 34 posto građana uzima zdravo za gotovo da je hrana koja se prodaje sigurna. Njih 31 posto smatra da su informacije o sigurnosti prehrambenih namirnica često vrlo tehničke i složene. 

Naši se građani pouzdaju u EU propise više nego u ostatku Europske unije. Njih čak 79 posto se slaže da postoje propisi kako bi se osiguralo da je hrana koju jedu sigurna (73% u EU), a 77% njih se slaže s tvrdnjom da se EU oslanja na stručne savjete znanstvenika u donošenju odluke koliko bi nešto moglo biti rizično za njihovu konzumaciju. Visokih 70 posto je mišljenja da EU surađuje s tijelima zaduženima za sigurnos hrane u našoj zemlji. 

Koliko građani vjeruju poljoprivrednicima i primarnim proizvođačima?

Na pitanje u kojoj mjeri vjeruju ili ne vjeruju izvorima kada se radi o informacijama o rizicima povezanima s hranom, ispitanici u Hrvatskoj su pokazali da poput onih u EU, ali u nešto manjem postotku, s 84% vjeruju liječnicima opće prakse i specijalistima. Njih 78 posto vjeruje znanstvenicima koji rade na sveučilištu ili u istraživačkoj organizaciji koja se financira iz javnih izvora. Treće mjesto u povjerenju su zauzeli poljoprivrednici i primarni proizvođači sa 73%.

Zanimljivo je da naši građani najmanje vjeruje nacionalnim tijelima, njih 47 posto što je bitno različito od prosjeka EU koji iznosi 66 posto. 

Ovi rezultati pokazuju da u Hrvatskoj ima još puno mjesta za napredak kada je riječ o informiranju građana o sigurnosti hrane, vraćanju povjerenja u institucije, ali i poljoprivrednike i proizvođače hrane. Također, ako znamo da nam je podrijetlo hrane na visokom drugom mjestu, tu informaciju prvenstveno trebaju iskoristiti primarni proizvođači hrane u našoj zemlji. 

Ukupne rezultate ispitivanja potražite u dokumentu ispod teksta, a kako oni izgledaju za druge zemlje članice EU, pogledajte putem ove poveznice. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor