Pretraga tekstova
Najbolje izglede za korištenje u biogospodarstvu imaju slama, stajski gnoj, ostaci iz prerade poljoprivrednih proizvoda, primarni ostaci iz šumarstva te ostaci iz prerade drva, stoji u nacrtu prijedloga Strategije.
U javno je savjetovanje pušten nacrt prijedloga Strategije biogospodarstva do 2035.
Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, njome će se poduprijeti provedba Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i strateškog cilja 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva", navode iz
"Biogospodarstvo će se do 2035. ubrzano razvijati kao dinamična i diverzificirana djelatnost, koja daje značajan doprinos ukupnim gospodarskim aktivnostima u Hrvatskoj i njihovoj održivosti, što je, uz smanjenje ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora, posebno važno za ruralna područja", stoji u nacrtu.
Također navodi se da se u Hrvatskoj proizvode relativno velike količine biomase koje bi se mogle iskoristiti u biogospodarstvu. Štoviše, one se mogu i povećati, primjerice unaprjeđenjem sustava obrade otpada. Postoji također neiskorišteni potencijal biomase iz prerade. Raspoloživost ostataka iz prerade drva teško je procijeniti jer se relativno velike količine koriste na licu mjesta za pogon kogeneracijskih postrojenja, stoji u nacrtu.
Nadalje, ocjenjuje se da najbolje izglede za korištenje u biogospodarstvu imaju slama, stajski gnoj, ostaci iz prerade poljoprivrednih proizvoda, primarni ostaci iz šumarstva te ostaci iz prerade drva. Međutim, s obzirom na važnost žetvenih ostataka u zaštiti tla potrebno je za potrebe razvoja biogospodarstva usredotočiti se na druge vrste poljoprivrednih ostataka i izvora biomase.
Razvojne potrebe su:
Strateški ciljevi su: unaprjeđenje i bolja koordinacija politika povezanih s biogospodarstvom, razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina te povećanje dodane vrijednosti.
Provedbeni mehanizmi:
Napominju i da je odlukom ministrice poljoprivrede osnovana i imenovana Stručna radna skupina za izradu prijedloga Strategije u koju su, osim tijela državne uprave određenih Odlukom Vlade Republike Hrvatske, bili uključeni i predstavnici regionalne i lokalne samouprave, interesnih udruženja hrvatskih proizvođača, znanstvenih i istraživačkih institucija, visokoškolskih ustanova te udruga i nevladinih organizacija.
Više informacija pronađite ovdje.
Savjetovanje je otvoreno do 30.12.2023.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
804
Glasova: 664
Da, slažem se. 82,6%
Glasova: 91
Ne, ne slažem se. 11,3%
Glasova: 49
Baš me briga. 6,1%
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“ #RuralFoto #Životinje Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela. Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seo... Više [+]
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“
#RuralFoto #Životinje
Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela.
Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seoskoj avanturi — a ovaj jedan kao da je upravo čuo najbolji vic u selu. 😄🌿
Pata&Sofka
prije 2 dana
Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije. Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije.
Danica Đanović
prije 4 dana
Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh. Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh.
Kovač Marina
prije 2 tjedna
Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻 Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻