Stiže novac za proljetnu sjetvu

Proljetna je sjetva u punom jeku, a idući tjedan trebala bi napokon krenuti isplata toliko željenog novca za poticaje, koji će koliko-toliko omogućiti da se zasiju gotovo sve planirane površine.

Izvjesno je da su prema proizvođačima ostala velika dugovanja iz prethodnog razdoblja koja će biti podmirena, ali tijekom duljeg razdoblja, jer država ne može naći oko milijardu kuna, koliko su dosegli neisplaćeni poticaji. Uz to, gotovo sve predradnje važne za kvalitetu proljetne sjetve ili su zakasnile ili izostale. Oranice nisu na vrijeme preorane zbog dugog sušnog razdoblja, manjkalo je dobre pripreme dubokog oranja i bacanja mineralnog gnojiva, ali i toliko potrebnih oborina.

Dakle, osim što ni jedna od pretpostavki za kvalitetnu proljetnu sjetvu nije ispunjena, sad se još vodi i prava bitka oko novca. Poslovne su banke uvele restriktivnu politku prema poljoprivredi te se ne nude povoljna sredstva za kreditiranje proljetne sjetve.

K tome su porasle cijene reproduktivnog materijala poput zaštitnih sredstava i sjemena, najavljuje se i poskupljenje umjetnih gnojiva, a svjedoci smo i velikog porasta cijena goriva.

U međuvremenu je potkraj veljače započela sjetva jarih kultura kao što su zob i ječam, u ožujku sjetva šećerne repe, a u travnju svega ostalog. Međutim, svi su ulazni troškovi poskupjeli i logično je da u takvoj nestašici sredstava poljoprivrednici mnogo očekuju od nadležnog ministarstva.

Stoga proizvođači hrane s pravom postavljaju pitanje kako dalje? Uz povećanje PDV-a, zasigurno slijedi tihi kontinuirani rast svih cijena pa će ovo biti jedna od najskupljih proizvodnji. Samo se u Osječko-baranjskoj županiji očekuje da će pod kukuruzom biti zasijano i 90.000 hektara jer je sadašnja cijena kukuruza na svjetskom tržištu, ali i u Hrvatskoj, izuzetno dobra, uz tendenciju ponovnog rasta. Naime, globalno je tržište zbog suše, ali i zbog sve veće potrebe za hranom lani podiglo cijene ratarskih kultura do neba.

Velik interes vlada i za sjetvu soje i suncokreta jer su cijene relativno zadovoljavajuće. Ipak, postoji određeno nezadovoljstvo zbog vlasnički još uvijek nesređene situacije s Tvornicom ulja Čepin, pa se zbog toga od nove vlade očekuju konkretni potezi. To je osobito važno i zbog činjenice da je čepinska uljara u znatnoj mjeri kreditirala neposredne proizvođače uljarica.

Problem je u tome što su potpuno nepoznati uvjeti predstojeće poljoprivredne proizvodnje - počevši od cijena repromaterijala do visine bankovnih kamata. Državna poticajna sredstva trebala bi omogućiti nešto veća ulaganja proizvođača za kvalitetnu sjetvu, sve kako bi se visokom proizvodnjom postigao zadovoljavajući urod.

Ratari su uz lanjske posljedice suše, sada suočeni s pravom najezdom voluharica, glodavaca, miševa koji uništavaju sve što je koliko-toliko uspjelo preživjeti vrlo oštru zimu.

Naglo zahlađenje s temperaturama između 10 i 12 stupnjeva Celzija ispod ništice možda je uništilo štetnike, ali je moglo ozbiljno naštetiti nedovoljno stasalim kulturama.

Nakon svih proživljenih prirodnih nepogoda, pred poljoprivrednicima je proljetna sjetva za koju su potrebna nova ulaganja. Stoga su logična njihova velika očekivanja od države vezana uz isplatu potpora za jesensku sjetvu još iz 2010., tj. za kulture iz roda 2011. Bez tih sredstava poljoprivrednici će teško, a neki tvrde nikako, završiti ovogodišnju proljetnu sjetvu.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ