Štiteći tlo osiguravamo budućnost!

Znanstvenici za tlo su poput dermatologa za Zemlju, a 2015. proglašena je Međunarodnom godinom tla. Stoga hrvatski tloznanstvenici koriste priliku kako bi podigli svijest kod ljudi o ulogama tla kao nacionalnog bogatstva.

"Tlo nas hrani i održava život na Zemlji!" poručio je akademik Ferdo Bašić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu okupljenima na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša kojega već osmu godinu za redom organizira Agroglas.

Samo 8% ukupnih površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, odnosno 270.000 hektara pogodno je za uzgoj bilja bez ograničenja, iako u sušnim godinama i ona vape za vodom pa ih se treba navodnjavati.

No, na 520.000 hektara potrebno je uređenje, dok je ono neophodno na čak 931.000 hektara. Istovremeno se treba uložiti i u 515.000 hektara privremeno nepovoljnog zemljišta.

Tlo je nacionalno blago

"Tlo je nacionalno blago koje jamči gospodarski, socijalno i okolišno održiv i skladan razvitak Hrvatske. Nema razvijene zemlje bez razvijene poljoprivrede jer je ona put koji vodi izlasku iz krize i jamči održivu sutrašnjicu", upozorio je u svojem izlaganju Bašić.

U Hrvatskoj je, pak, oko 80% kiselih tala koja traže određene načine obrade te unošenje kalcija kako bi se povisio pH.

"Puno je tala koja su podložna zbijanju, imaju problema s nepropusnim horizontom pa njima treba drenaža, odgovarajuća dublja obrada koja će razbiti taj teško propusni horizont te omogućiti vodi koja u vlažnim razdobljima ostane ležati na površini da se procijedi i ode u kanale", napominje profesorica pedologije i vrednovanja zemljišnih resursa Vesna Vukadinović s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

Kiselost tla povećava se od istoka prema zapadu Hrvatske gdje su oborine obilnije pa se smanjuje pH vrijednost.

"Prema Gorskom kotaru tla više nisu toliko kisela, ali kod njih postoji drugi problem. Ona su plitka, jer je matična stijena vrlo blizu, kao primjerice crvenica u primorskom pojasu, što dovodi do drugih ograničenja u poljoprivrednoj proizvodnji. U unutrašnjosti Istre, primjerice su tla koja nastaju na mekim supstratima pa ih je lagano obrađivati. Stoga su tamo najbolji vinogradi u području oko Motovuna" opisuje kvalitetu hrvatskih tala.

Kako bi im se kvaliteta podigla, sugerira ona, potrebno je napraviti analizu.

Važnost analize tla

"Najobičnija analiza za proračun gnojidbe koja je potrebna za slijed nekoliko kultura u narednih četiri do pet godina može pokazati kako tlo reagira, ali i koliko je ono opskrbljeno s organskim tvarima", dodaje Vukadinović napominjući kako uz kisela, tla imaju i mali postotak organske tvari što se može uočiti prema boji. Tako ona tla koja oskudjevaju s organskom tvari na površini su svjetlije boje. Na to se povezuje i problem vodno-zračnog režima što znači da se voda zadržava pa ima malo zraka, tla su podložna zbijanju i eroziji čim je teren imalo nagnut.

"Ljudi još uvijek nisu spremni ulagati u analizu tla. Veći proizvođači su i savjesniji i takvih je sve više, iako je to još kap u moru. Za proizvođače na području Osječko-baranjske županije analiza tla je povoljnija, jer moraju platiti samo 20% ukupne cijene, dok pokriva Županija i jedinice lokalne samouprave", ističe Vukadinović.

Veći proizvođači uočili su da im se zbog analize tla u pojedinim situacijama smanjila potrošnja gnojiva, a novac koji su za to namijenili mogli su uložiti u nešto drugo, primjerice zaštitu ili kupovinu nove opreme i strojeva.

Ako se prilikom obrađivanja površine mora koristiti teška mehanizacija, preporučuju tloznanstvenici, onda neka se napravi što manji broj prohoda na oranici kako bi se spriječilo zbijanje što je jedan od većih problema na području cijele Hrvatske. Osnovna kanalska mreža važna je, također, u ekstremno kišnim godinama jer može riješiti problem odvođenja suvišnih voda te smanjiti probleme koji se javljaju.

Foto: depositphotos.com/bogdan.hoda