Stigla 101 prijava: Ipak ništa od proglašenja prirodne nepogode za zagrebačke poljoprivrednike

Zagrebački poljoprivrednici ipak neće dobiti sektorsko proglašenje elementarne nepogode, jer ukupna šteta od oluje u ožujku nije zadovoljila uvjet da je prirod (rod) umanjen za najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području Grada, rečeno je jučer nakon novog sastanka poljoprivrednika i predstavnika Grada u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.

Zaključak je to nakon što je Gradu stigla 101 prijava, a do 17. travnja je obrađeno njih 34.

Najviše stradala infrastruktura

"U sljedeća dva tjedna napravit će se sve procjene, ali može se već sada reći da šteta na rodu nije 30 posto iako su neki izolirani slučajevi, poput nasada rajčice imali čak i 75 posto štete. Zapravo je stradala više infrastruktura pa se sad bavimo time da osmislimo mjeru koja će biti u funkciji popravka i rekonstrukcije nastradalih plastenika, ali ne nužno u funkciji štete", izjavila je Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnika za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo u Gradu Zagrebu.

Za Marinu Galović, predsjednicu Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije Grad bi trebao proglasiti prirodnu nepogodu za poljoprivredni sektor. "Prema mojim informacijama, skupilo se tih 13,1 hektara koliko su tražili. Zato zahtijevam i tražim od gradske uprave da odu na teren, prođu sve OPG-ove i izbroje te hektare“, rezolutna je Galović.

De minimis potpore i natječaji iz ABER-a

Rješenje za male poljoprivrednike Grad vidi u de minimis potporama, za koje bi raspisao natječaj kroz koji tjedan pa bi se i prije dobio novac. No, treba naglasiti da na njih poljoprivrednici ionako imaju pravo, neovisno o posljedicama oluje i do sada se koristilo za ulaganja, a ne sanacije. Navodno bi se ova vrsta potpora trebala povećati s 50.000 eura na 75.000 eura do kraja godine.

"Za veće OPG-ove će se vjerojatno raspisati natječaji iz ABER-a, to je Uredba o izuzetim potporama prema kojoj Grad može raspisati natječaj neovisno o Europskoj komisiji. Dopuštena su i ulaganja u gradnju plastenika. To će, za razliku od de minimis potpora, zahtijevati sigurno složeniju dokumentaciju i neće se isplatiti za investicije ispod 10.000 eura", optimistična je Mateja Novak, vlasnica istoimenog OPG-a koja je zbog oštećenja na gospodarstvu tijekom posljednje oluje ozbiljno razmišljala o zatvaranju poslovanja.

Mjera 73.02 kao dugoročno rješenje?

Sada ipak vidi neka rješenja i nada se da će se na kraju napraviti konkretna, dugoročna strategija koja će ubuduće olakšati poljoprivrednicima korake u rješavanju sanacija. Još u 2024. godini izmijenjen je Strateški plan ZPP-a prema kojem, u slučaju lokalizirane nepogode koja je uzrokovala štetu od najmanje 30 posto na poljoprivrednom potencijalu poljoprivrednog korisnika, procjenu mogu obaviti i službenici Ministarstva. Riječ je o mjeri 73.02, obnova poljoprivrednog potencijala i odnosi se na slučajeve kad se ne može proglasiti prirodna nepogoda.

"To je po meni dugoročno rješenje, ali Ministarstvo još nije razvilo sustav prijava niti utvrđivanja šteta, kažu da rade na tome. Kad se nešto dogodi, mora se znati kome se javiti, tko izlazi na teren, tko radi procjenu štete", ukazala je Mateja Novak na još jednu mogućnost.

Poljoprivrednici u Zagrebu traže odštetu: Rješenje je na stolu, ali sve ovisi o jednom uvjetu

Već neko vrijeme spominje se i fond solidarnosti za ovakve slučajeve, u koji bi dio novca dali poljoprivrednici, a dio jedinice lokalne samouprave i država. Zasad, brzog rješenja nema, a pitanje je hoće li se poljoprivrednici strpjeti dok se neko ne nađe.