• Štete
  • 12.10.2012.

Štete velike, nadoknada upitna

Elementarne nepogode

  • 421
  • 48
  • 0

Štete od elementarne nepogode u Vukovarsko-srijemskoj županiji, uslijed mraza u rano proljeće te ledotuče, olujnog nevremena i suše u ljeto, procjenjene su na gotovo 400 milijuna kuna. Riječ je o 4.747 fizičkih osoba sa štetom od 266.527.158,53 kn, te 241 pravnoj osobi sa štetom od 130.813.366,75 kn, potvrdio je pročelnik Upravnog odjela za poljorpivredu, šumarstvo i ruralni razvoj te županije Andrija Matić.

Prema njegovim riječima, mnogi se možda više i ne sjećaju mrazova i izmrzavanja iz ranog proljeća, ali najveće štete na višegodišnjim nasadima i vinovoj lozi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, i to u gotovo stomilijunskom iznosu, prouzročene su baš tada.

Od pojedinačnih kultura najveće štete zabilježene su na kukuruzu, soji i šećernoj repi.

"To su one koje su vereficirane. Na suncokretu štete nisu vereficirane jer se ta kultura na gotovo svim poljodjelskim područjima pokazala najotpornijom i najsupješnije je urodila", kazao je Matić podsjetivši kako su na području Vukovarsko-srijemske županije u četiri navrata ove godine proglašavne elementarne nepogode. Tako je 19. travnja, uslijed jakog mraza, poglašena elementarna nepogoda smrzavanja za cijelu županiju, elementarna nepogoda ledotuča proglašena je 15. lipnja za općine Drenovci i Gunja, a 2. kolovoza elemenatrna nepogoda olujno nevrijeme za općinu Drenovci da bi samo četiri dana kasnije, 6. kolovoza bila proglašena elementarna nepogoda suše za cijelo područje Vukovarsko-srijemske županije.

"Sve smo štete zbrojili i proslijedili državnom povjeverenstvu i ministarstvima poljoprivrede i financija pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. Vjerujem da će se suglasiti sa obračunima i visinama šteta, a hoće li i kako obešteti poljoprivrednike teško je za reći", kaže Andrija Matić dodajući kako neki dosadašnji pokušaji županije koji su išli prema ministarstvu poljoprivrede u smislu da se osiguraju dostatne količine hrane za stoku na farmama ili se povuku neki drugi potezi koji bi olakšali poslovanje farmi, nažalost nisu urodili plodom.

"Stoga sam suzdržan glede obeštećena za ratare i voćare", kaže ocjenivši kako su "veliki proizvođači dovoljno veliki da mogu izdržati ovakve udare, a mali dovoljno mali da ih ništa ne može slomiti". Prema njegovom mišljenju, problem su srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja su značajno investirala proteklih godina, dok je kriza još bila na početku. Pred njima su sada otplate jer su istekli "grace" periodi. Mogući reprogrami mogu odgoditi njihov problem ali nisu dugoročno riješenje.

"Po meni je sada najvažnije za učiniti da njihove dospjele obveze dođu u fazu moratorija ili bilo koje odgode, reprogramiranja ili refinanciranja i da se nađe načina kako osigurati dostatne količine hrane za stoku koje OPG-i sada još uvijek imaju ali doći će vrijeme proljeća kad će hrane ponestati, a do prvih otkosa će biti još dva, a berbe kukuruza četiri mjeseca", ističe Andrija Matić.

Autor: Alen Kuns


Tagovi

Štete Poljoprivreda Elementarna nepogoda Mraz Ledotuča Suša Andrija Matić Vukovarsko-srijemska županija


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.