Pretraga tekstova
Strane invazivne vrste nanijele su najveću ekonomsku štetu u poljoprivredi i šumarstvu. Jedne od najvažnijih su štakori, divlji zečevi, ambrozija, jasenov krasnik i lososov metilj.
Grupa znanstvenika s istraživačkog instituta Senchenberg u Goerlizu zajedno je sa suradnicima iz inozemstva prvi put detaljno procijenila ekonomsku štetu koju su strane vrste nanije u Europi tijekom posljednjih 60 godina. Prema njihovim zaključcima, prouzročile su štete u vrijednosti više od 116 milijardi eura u razdoblju između 1960. i 2020. godine. Štete su se u svakom desetljeću povećavale za deset puta, a vjeruju da su stvarni troškovi i veći, prenosi leibniz.
Štakori, divlji zečevi, ambrozija, jasenov krasnik (Agrilus planipennis Fairmaire) i ektoparazit lososov metilj (Gyrodactylus salaris) su među prvih pet vrsta koje su uzrokovale najveće štete. "Samo su štakori prouzročili troškove od oko 5,5 milijardi eura u europskoj regiji tijekom promatranog razdoblja", rekao je dr. Phillip J. Haubrock s instituta koji je proveo istraživanje.
Njemačka je, uz Veliku Britaniju, Španjolsku i Francusku jedna od posebno pogođenih zemalja. Samo u toj zemlji izračunata je minimalna vrijednost troškova povezanih s invazivnim vrstama od 8,21 milijardi eura.
Kao glavni uzroci njihova dolaska u Europu navode se turizam, globalno zatopljenje, trgovina i promet, a najveće troškove nanijeli su u poljoprivredi i šumarstvu. "Njemačka se zbog središnjeg geografskog položaja bavi intenzivnom trgovinom i surađuje s drugim zemljama, što je zasigurno jedan od glavnih uzroka širenja i unošenja stranih vrsta u tu državu", smatra ovaj biolog.
Činjenica da se razmjeri problema vjerojatno još uvijek podcjenjuju svjedoče podaci istraživačke skupine da je u toj zemlji samo 28 od gotovo 200 vrsta navedeno kao invazivno i smatraju se ekonomski štetnim. Među njima, primjerice nije rakun čija populacija iz godine u godinu sve više raste i nanosi veliku ekološku i gospodarsku štetu.
Tim znanstvenika u svojoj studiji ističe da je neke neizravne troškove teško kvantificirati, navodeći kao primjer posljedice koje su ovi organizmi nanijeli ljudskom zdravlju ili ugrozili neke autohtone vrste. "Radi toga su nastali troškovi sigurno veći od naših procjena“, pojašnjava Haubrock rekavši da stope invazija nastavljaju rasti.
Za kraj, napominje da je kvantificiranje troškova na nacionalnoj razini prvi i odlučujući korak, no da će u globaliziranom i sve više međusobno povezanom svijetu biti potrebna suradnja na međunarodnoj razini.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno . Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #pr... Više [+]
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno .
Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #priroda
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Kod mene te crne, pčele drvarice dolaze i na lavandu https://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_p%C4%8Dela_drvarica Bučne su skoro kao stršljeni. Ali su Više [+] potpuno bezopasne. Jučer je bilo smiješno jer su na taj jedan cvijet krenula dva bumbara i ta pčela, pa su se sudarali u zraku, jedva sam ih uspjela uslikati.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ja sam bio jučer u obilasku, ima svega od oprašivaća, kod mene je tek sada počelo da se polagano gdje koji otvara, kako se koji otvori u cvat bumbari Više [+] su odmah tu. Ali nemogu uhvatiti onoga crnoga kojega sam prošle godine vidio po prvi puta u životu.