Pretraga tekstova
Učenici su prikupili zavidan broj recepata starinskih jela paških težaka, ribara, čobana, ali i gradskog plemstva te izdali i knjižicu odabranih sa svih strana otoka, zapisanih paškim, novaljskim, kolanjskim i povljanskim dijalektom.
Srednja škola Bartula Kašića na Pagu pokrenula je projekt revitalizacije tradicijske gastronomije ovog otoka pod nazivom Pag na meniju. On uključuje pripremu i prezentaciju tradicionalnih jela s ciljem njihovog ponovnog uvođenja na otočku gastro scenu, stoji u priopćenju.
"Ovdje je razvijena svijest lokalnog stanovništva i javnih institucija o važnosti autentične gastronomije kao turističkog proizvoda, a svojim aktivnostima naša škola želi osvijestiti i kako su upravo škole, a posebno one na otocima pune pametnih i vrijednih mladih ljudi u koje zajednica itekako treba ulagati", rekla je ravnateljica Marija Čemeljić Pećirko otkrivši i da su mala, a ujedno i jedina otočna srednja škola u Zadarskoj županiji.
Dodaju također da ova mala škola već 20-ak godina aktivno radi na pripremi i prezentaciji tradicionalnih jela svog otoka s ciljem podizanja digniteta i važnosti ugostiteljske struke, ali i očuvanja jednog važnog dijela baštine i identiteta. Učenici su prikupili zavidan broj recepata starinskih jela paških težaka, ribara, čobana, ali i gradskog plemstva te izdali i knjižicu odabranih sa svih strana otoka, zapisanih paškim, novaljskim, kolanjskim i povljanskim dijalektom.
Svaki recept "preveden“ je i na standardni hrvatski jezik, a knjižica koja je svjetlo dana ugledala 2014. godine, u lipnju 2019. prevedena je i na engleski, talijanski i njemački jezik, a njeno 3. dopunjeno izdanje 2020. godine dobilo je oznaku HOP, Hrvatski otočni proizvod od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
"Kad pomislite na sol, sir, čipku i kamen, vjerojatno vam, baš kao i nama, misli pobjegnu ka ovom uistinu osobitom otoku, koji je doslovno satkan od samih brendova", poručuju iz škole, kao i to da je projekt krenuo kao mudra učenička inicijativa te da vodi jednoj svijetloj turističkoj budućnosti.
"Ova ideja se vremenom pretvorila u pravu misiju da se tradicionalna gastronomija otoka Paga implementira u standardnu ponudu renomiranih ugostiteljskih objekata na cijelom otoku", zaključili su, a dodaju da su je prepoznale i podržale turističke zajednice Grada Paga, Grada Novalje, Općine Kolan i Općine Povljana, kao i udruženja obrtnika Novalja i Pag.
Fotoprilog
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?