Prosječan poljoprivrednik u Srbiji je star, slabo informiran i nepovjerljiv prema udrugama i državnoj politici
Prosječan poljoprivrednik u Srbiji je star, slabo informiran i nema povjerenja prema udrugama i državnoj politici. Pokazalo je to istraživanje koje je za potrebe srbijanskog ministarstva poljoprivrede obuhvaćajući čak 1.200 poljoprivrednika provela agencija Ninamedia, a rezultate objavio Tanjug. Problem srbijanskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je financiranje proizvodnje uslijed visokih cijena inputa.
Kao problem se ističu i niske cijene proizvoda i gubici pri njihovoj prodaji, nedostatak radne snage, rizici od suše i drugih nepovoljnih klimatskih uvjeta, ali i naplata prodanih proizvoda, nedostatak mehanizacije i zemljišta. Prosječan nositelj poljoprivrednog gospodarstva u Srbiji je, pokazuje istraživanje, muškarac (81,9%) stariji od 45 godina (čak je 39,4 posto starijih od 60 godina), a 37 posto njih ima osnovnu školu ili niže obrazovanje, 28 posto dvogodišnju ili trogodišnju srednju školu, dok 28 posto ima završenu četverogodišnju srednju školu.
Gotovo ih četvrtina, uz poljoprivredu, ima još neki posao, a mjesto njihova stalnog boravka izvangradska je sredina (96,8%). O državnoj politici u agraru preko televizije informira se 70,4 posto nositelja gospodarstava, 9,1 posto to čini preko interneta, a šest posto ispitanika izjasnilo se da se o tim pitanjima uopće ne informira. Informacije od drugih poljoprivrednika prikuplja 5,3 posto gospodarstava, a 4,9 posto iz tiskanih medija. Oko polovine nositelja gospodarstava (47%) ne poznaje zakon o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, donesen početkom ove godine, nešto manje od trećine njih ga poznaje, a djelomice 23 posto.
Foto: RGBStock.com
Autor