Spas irske poljoprivrede u okolišnoj praksi

Farme u sjevernoj Irskoj suočavaju se s nizom izazova zbog krize profitabilnosti. Prihodi poljoprivrednika pali su za 16% u 2014/15, a čak 46% u 2015/16.

Niske cijene prijete farmama i njihovoj održivosti jer niska profitabilnost nije privlačna generacijama koje dolaze i koje bi trebale nastaviti proizvodnju.

Irske farme: dobiti više iz ograničenih resursa

Kako bi povećali profitabilnost i osigurali održivu budućnost poljoprivredi, John Gilliland iz sektora za hranu i poljoprivredu irske Vlade i drugi su pripremili strategiju koja cilja na iskorištavanje prednosti dostupnih na lokalnoj razini kako bi smanjili troškove i povećali maržu od prodaje.

To ne samo da bi moglo povećati profitabilnost, nego i riješilo okolišne probleme kao što je nedostatak nutrijenata u tlu, gubitak biodiverziteta i promjena klime. Farme koje su prijatelji okolišu proizvode hranu koja je i lokalna, zdravija i na tržištu se više cijeni.

Ograde štede novac i poboljšavaju okolišnu praksu

Sjeverna Irska obiluje vlažnim tlima zbog isto tako vlažne klime. Sezona ispaše može biti ponekad i kraća u nizinama zbog ekstremnih vremenskih prilika i jakih kiša u proljeće ili jesen. Prakticira se sadnja vegetacije koja pomaže kontroli zraka, vode i tla, dok vrbe koje rastu blizu vodenih tokova pomažu u kontroli protoka vode i drenaže.

Utvrđivanje poljoprivrednog šumarstva unutar na pašnjacima rezultirat će sušom vegetacijom pa se bolje iskorištavaju pašnjaci koji tamo rastu.

Postavljanje ograda od vegetacije na farmama smanjuje gubitak nutrijenata i predstavlja barijeru koja sprečava prijenos bolesti s farme na farmu. Ograde smanjuju i zagađenje vode, ali osiguravaju sklonište za biodiverzitet i fiksiraju ugljikov dioksid što ide u prilog stabilizaciji klime.

Biomasa koju proizvode vrbe može se sagorjeti u pećima kako bi se proizvela topla voda za kuće na farmama krava i tako sačuvala energija (25% energije na mliječnoj farmi se koristi za grijanje vode u muzionicama.

Povećanje biodiverziteta na pašnjacima

Produktivnost pašnjaka može se povećati sadnjom mahunarki koje fiksiraju dušik iz zraka i tako smanjuju zahtjeve za nutrijentima iz tla i povećavaju sadržaj proteina na paši. Može se proizvoditi i proljetni ječam koji smanjuje potrebe za koncentratima u stočnoj hrani pa tako i prozvodne troškove.

Informacijske tehnologije

GPS analiza tla može se koristiti za optimizaciju pH i poboljšanje raspolaganja nutrijentima pa dodatna gnojidba mineralnim gnojivima nije potrebna.

LIDAR (laser koji se koristi za izradu karti vegetacije) može mapirati gubitak nutrijenata vodenim tokovima i omogućiti bolja rješenja (sadnja vrbi). LIDAR može nadzirati i biomasu koju proizvedu ograde i šume i izmjeriti količinu fiksiranog CO₂.

Kombinacija agro-ekoloških mjera i informacijskih tehnologija predviđenih u strategiji sjeverne Irske otvaraju nova rješenja za farmere za povećanje prilagodbe fluktuacijama na tržištu i klimatskim promjenama.

Foto: bigstockphoto.com, Patryk Kosmider